Sponzorirano

Nadolazeći događaji

Vodički lovci na tune – The Reel Nr. 1

5232 puta

Naš sugrađanin Zoran Srdarev Mure, predsjednik je Udruge gospodarskih ribara udičara s ICCAT-brojem ''Bluefin''. ICCAT je međunarodna organizacija koja prati izlov tune u cijelom svijetu, te na taj način nastoji regulirati izlov tune za svaki brod koji dobije godišnju izlovnu kvotu. U Hrvatskoj je ukupno 12 takvih brodova, a njihovi su se vlasnici 2013. godine udružili zbog male izlovne kvote tune za udičare.

S predsjednikom Udruge i njegovom suprugom Suzanom, razgovarali smo o njihovom obiteljskom poslu.

Zoran Srdarev Mure ribolovom se bavi, kaže, otkad zna za sebe, već 40 godina, a tunolovom 22. U sezoni lova, koja traje od veljače do listopada, otprilike 220 dana u godini, gotovo svakodnevno je na moru. Ponekad mu se pridruži i supruga, ali u zadnje vrijeme ona ipak više djeluje s kopna, posvećena logistici, organizaciji poslovanja i prodaji ribe. U njihovoj obitelji tunolovom se bave i sportski i profesionalno. U poslu su jako uspješni, a u sportu najuspješniji u Hrvatskoj.

Tunolov u Hrvatskoj...

Republika Hrvatska ima najmanju flotu u Europi, svega 12 brodova sa ICCAT brojem od kojih je u udruzi „Bluefin" njih 11. Za 2017. godinu Hrvatska je dobila ukupno 661,82 tona izlovne kvote.
„U Hrvatskoj, kao ni u Europskoj uniji, ne postoji šansa povećavanja broja brodova s ICCAT brojem; može ih biti jedino manje. Kad smo ušli u EU, od nas se tražilo da prijavimo broj hrvatskih tunolovaca. Budući da se gledao takozvani povijesni ulov, tada nas se prijavilo 12. Bilo je, naravno, puno više brodova kojima se išlo u tunolov, ali nisu bili registrirani. Danas su te licence jako tražene, ali ih se više ne može dobiti", objašnjava nam Mure.

Izlazak na more, u lov na tune, zahtjeva poštivanje nebrojenih pravila, propisa, zakona i procedura. Brodovi tunolovci opremljeni su najsuvremenijom informatičkom opremom.

„To je jako skup i zahtjevan sport, odnosno profesija; morate imati dobar, siguran brod, dobru opremu, ješku, poznavati more, pozicije... Na brodu je sve kompjuterizirano i ima jako puno birokracije. Svaka ulovljena riba mora se registrirati; podaci o njoj mailom se šalju u Zagreb, otkud se odobrava iskrcaj u točno određenim lukama. Svaka ulovljena riba dobiva svoj OIB, koji je ustvari njezina „putovnica", s kojom se ona može prodavati bilo gdje u svijetu."

mure2.jpg

Nelojalna konkurencija...

Iako je u cijeloj Hrvatskoj tek 12 registriranih tunolovaca, stvarni broj je puno veći. Prema nekim procjenama, ima ih preko 200, a dnevno ih na more izlazi i do 70. Nekad je postojala rekreativna kvota koja je nedavno ukinuta. To je, kažu Srdarevi, veliki problem.

„Sada se može kupiti dozvola za izlov tune, ali se riba tada ne smije ukrcati u brod. Ta tuna se, kad se ulovi, mora pustiti natrag u more. Neki se toga pravila pridržavaju, ali mnogi ne. A i velika je vjerojatnost da će životinja nakon skidanja s udice uginuti. Na taj se način samo šteti moru. Kazne za krivolovce su jako male, a nema ni dovoljno inspektora. U našoj Udruzi smatramo da Ministarstvo treba vratiti rekreativnu kvotu. Na taj bi se način barem donekle riješio problem nelojalne konkurencije. U drugim europskim zemljama, država svojim ribarima ustupa kvotu, dok mi već u siječnju, u državni proračun moramo unaprijed uplatiti 5 000 eura, tj 1 euro po kilogramu tune koju nam je dopušteno uloviti. Kad tomu pridodamo sve ostale troškove, ispada da svoju tunu moramo prodati za minimalno 4, 5 eura po kilu, da bismo uopće bili na nuli. Prosječna cijena te ribe trebala bi biti 10-15 eura, što u Hrvatskoj teško možemo ostvariti zbog crnog tržišta, i zato više od 90% svoje ribe prodajemo izvan Hrvatske", objašnjava nam Zoran Srdarev.

Koja se tuna onda poslužuje u hrvatskim restoranima?

„Možemo reći da je pola te tune s Tajlanda i iz Vijetnama, a druga polovica je jadranska tuna koju ugostitelji nabavljaju na crno. Oni se „pokriju" ulaznim računom iz Metroa, a poslužuju domaću tunu. Jedino nas 12 u cijeloj Hrvatskoj može izdati račun za jadransku tunu."
Njihova tuna se s broda istovara u kamion i odlazi uglavnom put Italije, otkud putuje dalje. Često sve do dalekog Japana, gdje posebno cijene jadransku plavorepu tunu. "Naša tuna je jako kvalitetna; dobre prošaranosti mesa i masti, uz visok sadržaj omega 3 masnih kiselina. Lovi se od Dubrovnika do Istre. Najbolja je zimi, a najviše je ima u proljeće i jesen," objašnjavaju Srdarevi.

Tuna je morski grabežljivac, hrani se sitnom plavom ribom, ponajprije srdelom. Izuzetno je dobar plivač, stalno se kreće i postiže velike brzine, i do 70 km/h.

„To je najatraktivnija riba na cijelom svijetu, a s njom se čovjek bori i po nekoliko sati", priča nam Srdarev koji je prije više od 20 godina među prvima na našem području počeo loviti tune. Tada se moglo uloviti primjerke teže i od 400 kila, ali to se nigdje nije bilježilo. „Službeno, najveća tuna koju sam ulovio težila je 303 kg i 10 godina sam s njom držao rekord. Riba je mene i brod potezala cijelu noć po moru i tek ujutro sam je uspio izvaditi. To je sport s jako puno adrenalina, i tko jednom ulovi tunu taj joj se stalno vraća", priča nam Zoran Srdarev Mure.

mure11.jpg

Svoju prvu tunu ulovio je sa suprugom, još 1995. „Bio je utorak, 12.9. Imala je 200 kila i drvenom barkom smo je satima potezali do obale, baš kao u romanu Starac i more", točno se sjeća gospođa Srdarev i šali se kako ju je suprug i oženio jer mu je tada donijela sreću. Danas imaju troje djece: kći i dvojicu sinova, tinejdžere.

„Djeca nam puno pomažu. Za to, naravno, dobiju i nagradu, kao motivaciju. S njima idemo na natjecanja koja obožavaju. To nas zbližava kao obitelj, a djeca se nauče radu i disciplini. Kao obitelj u sportskom tunolovu redovito osvajamo nagrade i prva mjesta."
Osim Udruge ''Bluefin'', jesenas je osnovana i istoimena zadruga. „U Jezerima već imamo prostor gdje planiramo izgraditi veletržnicu za tune. Sljedeći korak nam je povlačenje novca iz europskih fondova za izgradnju komore, kupnju frižidera, ledomata, ... , gdje ćemo držati svoju ribu i gdje će trgovci iz cijeloga svijeta moći doći i kupiti našu tunu. Na taj način nećemo više biti ovisni o posrednicima koji otkupljuju ribu i diktiraju joj cijenu. Planiramo pribaviti i certifikat kojim jamčimo da je naša tuna ulovljena po pravilima fair playa, što bi joj također moglo povisiti cijenu", priča nam gospođa Srdarev o planovima zadruge koje su članovi.

Kako ribarima ne smijemo poželjeti sreću, poželjet ćemo im mirno more i puno uspjeha u realizaciji njihovih planova!

muredipl.jpg


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala Infovodice. Infovodice zadržava pravo obrisati neprimjeren komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal Infovodice nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

Ocijeni sadržaj
(5 glasova)


LITRETAVANJE PO VODICAMA

  1. Foto vijesti
  2. Video vijesti

O nama

Informativno oglasni portal Grada Vodica - Gradske, kulturne, sportske vijesti, video i fotografije vezane za Vodice i širu okolicu

E-mail:

Arhiva vijesti

« Kolovoz 2017 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31