16.5°C
Na razini cijele Hrvatske iz godine u godinu se rađa sve manje djece, a to potkrepljuju i statistički podaci koje smo prikupili. Grade se nove igraonice, revitaliziraju se zapušteni prostori za igru, vrtići se renoviraju, a djece je sve manje.
Krajem rujna ove godine u Čistoj Velikoj je otvoreno novo dječje igralište. Na mjestu nedovršenog objekta starog preko 30 godina izgrađeno je dječje igralište, a sve u cilju da se djeci pruži što više prostora za igru. Otvorenju su prisustvovali mnogobrojni uzvanici, među kojima i fra Božo Duvnjak koji je posljednjih godinu dana župnik u Čistoj Velikoj.
Nakon blagoslova igrališta osvrnuo se na situaciju u Čistoj, ali u cijeloj Hrvatskoj.
- Tužno je što danas imamo prekrasna igrališta, gradimo prostore za dječju igru, a djece gotovo pa i nema. Kod nas u Čistoj Velikoj, sportskim jezikom rečeno, ove godine preminuli vode 15 prema 0, što govori da nam ostaje sve starija populacija. Imamo novo prekrasno igralište, a djece, ako se trend ovako nastavi, ubrzo neće ni biti. Ono što ljudi izabiru Bog im na poslijetku i daje – rekao nam je fra Božo Duvnjak.
Mada je fra Božo Duvnjak tek posljednjh godinu dana župnik u ovoj župi ništa bolja situacija nije ni u drugim župama gdje je bio na službi. A slična je situacija i u Vodicama. Tome u prilog idu statistički podaci koje nam je dostavio don Franjo Glasnović.
- Podaci i analiza obuhvaćaju vremenski period od 1991.-2020. godine, te su podijeljeni u tri dekade što je vidljivo iz samih tablica. Mada je donedavno u Vodicama bio prirast broja rođenih činjenica je da u posljednje vrijeme broj rođenih opada i ide se prema stagnaciji, u nekim godinama i u opadanju – započeo je don Franjo Glasnović.
Prosječna dob stanovništva iznosila je 2010. godine oko 39 godina, dok je prosječna starost umrlih iznosila do 2010. godine oko 73 godine. Trend se godinama mijenjao pa deset godina poslije prosječna dob stanovništva u Vodicama iznosi oko 44 godine, dok je prosječna starost umrlih iznosila do 2020. godine oko 78 godina.
- Broj članova po obitelji je sada 2,8 člana, dok je najbrojnija obitelj s 11 članova. Navedena analiza i podaci pokazuju da je danas, nažalost kao i drugim župama, mjestima i gradovima, manje rođenja/krštenja, te je više umrlih. Tendencija je da se ide prema opadanju broja stanovništva, a prosječna dob stanovništva se viša povećava i populacija je sve starija – nastavlja don Franjo Glasnović.
- Iako i razne mjere pronatalitetne politike mogu utjecati na povećanje broja djece, vrlo je važna otvorenost prema životu koji je dar od Boga. Uvijek na svakom krštenju naglašavam na kraju prigodom čestitke roditeljima i okupljenima, ne bude li nas i djece, tko će ploviti po našem plavom moru, hodati po ovom našem kamenu, trčati po igralištima i livadama, raditi na našim njivama i poljima… Ova naša Lijepa domovina kojoj se svi dive najljepša je po njenim ljudima koji su u njoj i žive – zaključio je don Franjo Glasnović.
A obitelji s malom djecom imaju manje problema prilikom upisa djece u vrtić, jer sa smanjenjem broja djece smanjuju se i liste čekanja u vrtićima. Tako je i u Dječjem vrtiću Tamaris Vodice. Prijašnjih godina su roditelji muku mučili da upišu dijete u jaslice/vrtić, a od ove godine lista čekanja za upis vrtićke djece s oba zaposlena roditelja nije niti bilo, za ostale 5-ero djece na listi čekanja, dok je za upis dijeteta u jaslice bilo 19-ero djece na listi čekanja.
Kad te podatke usporedimo s prijašnjim godinama, konkretno godine 2018./2019. kada je na listama čekanja za upis djeteta u vrtić s oba zaposlena roditelja bilo 5-ero djece, za ostale 14-ero djece, dok za djecu jasličke dobi 39 jasno je da se broj rođene djece smanjio.
Sve demografske mjere koje je uvela Vlada Republike Hrvatske očito nisu urodile plodom jer se trend smanjenog broja rođene djece nastavio. Na ove poražavajuće podatke zasigurno utječu i podaci koje smo pronašli iz drugih izvora i koji govore da se sve više mladih ljudi iseljava iz Republike Hrvatske, ali i moguća zatvorenost mladih obitelji prema novom životu.
Ukoliko se ubrzo nešto ne promijeni i ne posegne se za adekvatnijim demografskim mjerama, u našoj županiji, ali i Hrvatskoj općenito, možemo očekivati da će potomci
nekih budućih doseljenika učiti o Republici Hrvatskoj kao o zemlji koja je nekada postojala i Hrvatima kao narodu koji je živio ovdje prije njih.
