16.5°C
Dramatične prizore s nekih tropskih područja nakon razornih tornada ovaj smo put vidjeli i kod nas, u Splitu, a takvih bi pijavica, zbog nestabilnih atmosferskih prilika, moglo biti još. Upravo su takve neprilike za vrijeme zadnje ciklone uvjetovale pojavu vrtloga, kazala je Tanja Renko iz Državnog hidrometeorološkog zavoda za portal Slobodne Dalmacije, objašnjavajući što je zapravo dovelo do pijavice.
– Za nastanak pijavica mora postojati određena statička i dinamička nestabilnost u nižim i srednjim slojevima atmosfere, a ona može biti posljedica različitih procesa u atmosferi, od kojih je najjednostavniji dotok hladnijeg zraka nad toplu podlogu. Uz to, pijavicu uvjetuje i dovoljno jaka vrtložnost, a za nju pak smicanje vjetra, odnosno razlika u smjeru i brzini vjetra između dvaju slojeva po visini, u nižim slojevima atmosfere.
Za nastanak tornada važno je izraženo smicanje u dubljem sloju, od tla pa do nekih šest kilometara visine. Jedan od uvjeta za formiranje tornada je i niska visina, odnosno razina slobodne konvekcije, kao i niska visina baze oblaka – kaže Tanja Renko.
Pijavica ili tromba je, dakle, atmosferski vrtlog manjeg razmjera i kratkog trajanja koji se pri izrazito nestabilnoj atmosferi pojavljuje ispod olujnog oblaka. Može nastati iznad vodene površine te nad kopnom, a smatra se da je vodena pijavica zapravo manji tornado nad vodom ili morem, pa kad takva pijavica prijeđe s vodene površine nad kopno, ona se može smatrati tornadom.
Takvi su se slučajevi do sada događali daleko, a kod nas se ove vrtložne pojave nazivaju pijavicama, te se samo u slučaju većih razornih djelovanja na kopnu nazivaju tornadima. Jesmo li doista svjedoci sve češćih ekstremnih pojava posljednjih godina poput meteoroloških tsunamija, toplinskih valova, velikih poplava, pitaju se svi, ne samo oni koji sustavno prate meteorologiju.
Cijeli članak pročitajte Ovdje
