Veljača 13, 2016 4885 Šibenik IN Arhiv Infovodice

Čorićev Turanj: Jedinstveni preostatak fortifikacija u obliku samostalne kule na šibenskom području

Ocjeni sadržaj
(1 Glasaj)

Predivno je ovih dana na stranicama nacionalnog tiska čitati kako grad Šibenik grabi velikim koracima naprijed i iz sumornog grada propale i odavno tehnološki zaostale industrije pretvara se u turističko-kulturni biser.

Spomenici kulture, kojih na šibenskom području ima mnogo, najbolji su oslonac turističke ponude – piše za portal Šibenik IN kolumnist Ivo Glavaš, šibenski konzervator.

Ovog puta Ivo piše o Čorićevom tornju u središtu Vodica, a tekst kojeg smo preuzeli s portala Šibenik IN u cijelosti prenosimo.

Čorićev toranj u središtu Vodica, poput većine poznatih kaštelanskih tvrđava koje su služile obrani pred Osmanlijskom najezdom, pomalo je jedinstveni preostatak fortifikacija u obliku samostalne kule na šibenskom području.

Nakon što je to područje, u koje spadaju i Vodice, tijekom 16. stoljeća turskim osvajanjima stisnuto na uski priobalni pojas, bitka za pitku vodu u tadašnjim Vodicama postaje strategijska.

Posredni podaci o datumu izgradnje kule ukazuju na 1533. godinu i ugovor kojim se klesar Ivan iz Hvara obvezuje da će plemiću Jeronimu de Saracenis u Vodicama podignuti kuću od lijepog klesanog kamena. Možda se taj ugovor odnosi upravo na današnji Čorićev toranj što bi mogao potvrditi i grb na istočnom zidu kule s inicijalima H. S. (skraćeno od Hieronymus Saracenis). Kula je u 17. stoljeću postala vlasništvo poznate šibenske plemićke obitelji Fondra kada je vjerojatno preuređena za stanovanje s balkonom na prvom katu istočnog pročelja.

IMG_8334.JPG

To je otprilike sve što znamo o povijesti nastanka i korištenja kule, a pretpostavke o ostacima drugih fortifikacija u Vodicama nikad nisu potvrđene. Danas se Čorićev toranj nalazi stisnut u uskoj uličici u središtu povijesne jezgre Vodica pa nam se čini da je oduvijek bilo tako. Gotovo je sigurno, iako će to tek trebati potvrditi arheološkim iskopavanjima, da je kula bila ili u cijelosti ili većim dijelom okružena morem.



Vlasnici kule, sve do potpunog prestanka osmanske opasnosti početkom 18. stoljeća, uživali su u pogledu na more sa svog balkona na kuli. Slične primjere balkona nalazimo na kaštelanskim kulama pa čak i na kulama trogirskih zidina. Najvjerojatnije u 18. ili tek u 19. stoljeću, uz kulu je prigrađen veći ograđeni dvorišni prostor koji je dijelom bio oblikovan na principu natkrivenog atrija.

Još se vide ostaci krovišta na jednu vodu koje je s juga i zapada bilo prislonjeno na kulu. Čorićev toranj obnavljan je sedamdesetih godina 20. stoljeća. Ta obnova, iako pod konzervatorskim nadzorom, ostavila je brojne nedoumice, a neke od korištenih metoda ozbiljna struka davno je odbacila. Nažalost, tim principima obnavljane su još neke povijesne utvrde u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a nedavni skandal s kulom Ćipiko u Kaštel Novom posljedica je iste ˝konzervatorske škole˝.

Od te intervencije na Čorićevom tornju preostali su armiranobetonski balkon oko objekta, koji sigurno ne odgovara konzervatorskim načelima obnove graditeljskog nasljeđa, i nove kamene konzole na kojima balkon počiva za koje uopće ne znamo da li su sve izvorno postojale.

Čorićev toranj i ograđeni dvorišni prostor uz njega zapušteni su i prijete urušavanjem. Hvale je vrijedan napor gradske uprave Grada Vodica da se prostor uredi i stavi u funkciju zavičajnog muzeja kakav je tom gradu potreban.

Tu bi mogli biti izloženi arheološki i kulturno-povijesni predmeti kojima su Vodice, njeno priobalje i zaleđe bogati. Osim toga, u ograđenom dvorišnom prostoru mogle bi se održavati i različite javne priredbe.

Pri tom je prvi korak konzervatorsko i arheološko istraživanje te cjelovita projektna dokumentacija kako nalažu pravila struke.

Poslijednja izmjena dana Subota, 13 Veljača 2016 15:37
djelomob1.jpg