17.06°C
Početkom 2017. godine navršilo se 400 godina od smrti velikog hrvatskog jezikoslovca, polihistora, izumitelja, diplomata i biskupa, svestranog Fausta Vrančića. 20. siječnja je, stoga, u crkvi Sv. Marije od Milosti u Prvić Luci, u kojoj je prema svojoj želji Faust pokopan, služena misa zadušnica, što je ujedno bio uvod u brojna događanja povodom obilježavanja obljetnice smrti ovog hrvatskog velikana. Ove godine navršava se i 5 godina otkako je otvoren Memorijalni centar Faust Vrančić. Tim smo povodom razgovarali s njegovom ravnateljicom Ivanom Skočić.
Možete li se osvrnuti na protekli period i rezimirati rad Memorijalnog centra u ovih nepunih 5 godina?
- Projekt Memorijalnog centra je, kao što je poznato, sufinanciran sredstvima Europske unije. Nakon što je završila faza pripreme projekta, Centar je otvoren i sada radi već, evo, petu godinu. Počeli smo od nule, a mogu reći da smo u ovom, za takav jedan projekt, kratkom periodu, postavili ustanovu na noge, postali prepoznatljivi i stvorili jednu dodanu vrijednost na malom otoku. Centar je od strane lokalne zajednice kroz ovih pet godina jako dobro prihvaćen, a turisti koji ga posjete njime su oduševljeni. Do sada je preko 25 000 ljudi posjetilo Memorijalni centar.
Početkom travnja već krenu organizirani dolasci, posebno školske i vrtićke djece iz Dalmacije i šire. Gotovo sve škole i vrtići u Županiji su bili u posjetu Centru. Oni imaju svoje male projekte, donose svoje radove na temu Fausta, a onda im posjet Centru dođe kao kruna svega toga.
Problem nam je što, osim izložbenog prostora, nemamo dodatnu prostoriju za održavanje radionica i ostalih događanja koje organiziramo, a za koje postoji veliki interes, posebno djece, ali uvijek se nekako snađemo. Nadamo se da će se u budućnosti i to riješiti i da će se Centar širiti na zadovoljstvo naših posjetitelja. Centar već tradicionalno sudjeluje u obilježavanju Noći muzeja, Međunarodnog dana muzeja i Edukativno-muzejske akcije.
Prepoznati od strane stručnjaka i muzejske zajednice
-Do sad smo tri puta bili nominirani za međunarodne nagrade. Prvi puta 2015. godine za najprestižniju nagradu Europski muzej godine, u konkurenciji s 42 druga muzeja. To je nagrada koju dodjeljuje Europski muzejski forum, a ono što je Oscar u svijetu filma to je ta nagrada u muzejskoj struci. Nagradu nismo osvojili, ali velika je čast bila naći se među nominiranima.
Drugi put, lani, nominirani smo za nagradu „Luigi Micheletti" koju, u suradnji s Europskom muzejskom akademijom, dodjeljuje istoimena talijanska fondacija, u čast Luigija Michelettija, muzealca koji je bio posvećen radu na industrijskoj baštini na europskoj razini. Nagrada se dodjeljuje muzejima, baštinskim institucijama i prezentacijskim centrima koji su vezani za napredak tehničke i industrijske civilizacije, za ljudski rad, a kao što znamo naš je Faust uvelike unaprijedio strojeve i alate koji ljudima olakšavaju rad.
Prije točno godinu dana osvojili smo nagradu „Stvaratelji za stoljeća" koju dodjeljuje Međunarodni ekonomski forum Perspektive. Bez našeg znanja, nominirao nas je prof. dr. Velimir Srića koji sa svojom obitelji ljeti boravi na Prviću. Njegova su djeca, kao i otočka djeca, gotovo svaki dan kod nas u Centru i oduševljena su njime.
I sam je bio iznenađen koliki je dojam Centar ostavio na njegovu djecu i predložio nas za tu prestižnu nagradu. Bili smo nominirani u kategoriji za posebnu inicijativu u poduzetničkom stvaralaštvu. Iako nismo klasičan poduzetnički subjekt, mi ipak podržavamo realni sektor na otoku, ugostiteljstvo, bavimo se prodajom suvenira, što je i prepoznato. Nagradu „Stvaratelji za stoljeća" dobili smo uz komentar kako je Faust Vrančić bio stvaratelj u prošlosti, a Centar radi na tome da baštini i sačuva vrijednosti za budućnost a posebice da educira mlade generacije koje dolaze. Većina Faustovih izuma nije zaživjela za njegova života, nego tek stotinama godina od njegove smrti. Tako i mi radimo i nadamo se da će se naš Centar razvijati i rasti te stvarati nove vrijednosti, i s vremenom postati sve prepoznatljiviji.
Znaju li stranci tko je Faust Vrančić?
-Mi uvijek ističemo da nam je misija da se ne samo lokalna i regionalna, nego i nacionalna i međunarodna zajednica upozna s Faustom Vrančićem. On je i dalje relativno nepoznat, a Memorijalni centar nastoji to promijeniti. Strancima je Faust potpuna nepoznanica, ali kada razgledaju postav, vrlo brzo dođu do zaključka da je on hrvatski Leonardo da Vinci, što nas jako veseli. Padobran je odlična poveznica, jako dobro to prihvate. Moramo poznavati motive dolazaka posjetitelja, jer neke ljude kultura ne motivira i nije sadržaj njihovog boravka na destinaciji. Onaj dio koji zanima, posebno pohvali vodstvo i angažman zaposlenika u Centru, zbog čega smo neizmjerno sretni jer se uvijek trudimo oko svakog posjetitelja, bez obzira je li riječ o grupnom najavljenom posjetu ili individualcima. Prošlo ljeto proveli smo anketu među posjetiteljima i posebno nas veseli što se pokazalo da većina naših posjetitelja dolazi na preporuku obitelji, rodbine i prijatelja koji su posjetili Centar.
Život na otoku
-Možemo slobodno kazati da je na otoku Prviću na snazi princip obrnutog razvoja, jer otok bi najprije trebao imati neke druge prijeko potrebne sadržaje, na koje onda kao nadogradnja dođe jedan ovakav Centar, a na Prviću je bilo obrnuto. Imamo moderan interaktivan Centar, koji ne prati odgovarajući sadržaj: od nedostatne infrastrukture, posebno prometne, malo privezišta i vezova, nedovoljno lokalnih brodskih linija do kvalitetnih smještajnih kapaciteta i ostalih uslužnih sadržaja koji bi bili namijenjeni ne samo turistima nego i lokalnom stanovništvu. To su neki kapitalni problemi otoka, koji su onda i problemi Memorijalnog centra.
Većinu rješenja za te probleme bi trebalo tražiti na državnoj razini. U zadnjih nekoliko godina u Prvić se s lokalne razine jako puno ulaže, prvenstveno u infrastrukturu i pomaka na bolje ima. Međutim, problem je što nema radno sposobnih ljudi, posebno onih u dobi između 30-50 godina koji stvaraju i proizvode i u biti čine okosnicu razvoja otoka. Kao i na većini otoka diljem Hrvatske tako i na Prviću je na snazi velika depopulacija. U najboljim danima, prije Drugog svjetskog rata, na otoku je živjelo oko 4000 ljudi. Danas ih je svega stotinjak koji tamo stalno borave.
Muzej Fausta Vrančića radi tijekom čitave godine, ali naravno, posebno intenzivno tijekom sezone
-Možemo kazati da sezona počinje u prvim danima travnja i traje do listopada. U predsezoni i posezoni uglavnom organiziramo događanja koliko nam to dozvoljava nedostatak adekvatnog prostora u Centru.
Ostvarujemo vrijedne suradnje i kao domaćini ili partneri sudjelujemo u raznim projektima. Imamo podršku Grada Vodica, Grada Šibenika, Županije kao i ustanova na nacionalnoj razini. U rujnu 2015. godine, povodom 400. obljetnice objavljivanja Vrančićeva kapitalnog djela Machinae novae/Novi strojevi organizirali smo Međunarodni znanstveni skup Faust Vrančić i njegovo doba, koji je održan u Vodicama, Šibeniku i Prvić Luci. Skup je održan pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti a potpomogli su ga Šibenska biskupija, Šibensko-kninska županija, Grad Šibenik i Gradska knjižnica ''Juraj Šižgorić''.
U listopadu prošle godine kao partneri smo sudjelovali na znanstvenom kolokviju o Faustu Vrančiću u Rimu, u sklopu projekta Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu. Kolokviju su nazočili i veleposlanik RH pri Svetoj stolici i veleposlanik RH u Rimu. Ovim putem se zahvaljujemo rektoru Zavoda preč. Boži Radošu i vicerekotru vlč. Marku Đurinu na gostoprimstvu.
Obilježavanje 400. obljetnice smrti
-2017. je za nas velika godina jer u njoj obilježavamo 400. godišnjicu smrti Fausta Vrančića i 5. godišnjicu rada Memorijalnog centra. Planiramo brojne aktivnosti koje će održati u predsezoni i posezoni, a neke aktivnosti će se provoditi i na nacionalnoj razini. Partneri smo na projektu Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu kojeg je voditeljica dr. sc. Marijana Borić, znanstvena suradnica u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Cilj projekta je afirmirati i popularizirati hrvatsku povijesnu znanstvenu baštinu i na atraktivan način je približiti hrvatskoj javnosti. Profesorica Borić upravo završava svoju knjigu ''Faust Vrančić-portret izumitelja'', koju izdaje Tehnički muzej ''Nikola Tesla'' iz Zagreba. U godini obilježavanja 400. obljetnice smrti našeg velikana predstaviti ćemo knjigu u Centru čemu se jako veselimo. Ova knjiga će po prvi put objediniti život i stvaralaštvo Fausta Vrančića. Do sada smo imali samo članke u znanstvenim časopisima i radove u zbornicima a s ovom knjigom ćemo po prvi put dobiti presjek njegova života i stvaralaštva. U završnoj fazi je i zbornik radova sa Međunarodnog znanstvenog skupa iz 2015. kojeg ćemo također predstaviti u Centru i zaokružiti naš rad na obilježavanju značajnih obljetnica o Vrančiću.
U sklopu obilježavanja ovih dvaju obljetnica organizirat ćemo i radionice, a u suradnji sa Hrvatskom poštom bit će predstavljana i prigodna poštanska marka s likom Fausta Vrančića iz serije „Znameniti Hrvati 2017". U Mjesecu knjige od 15. listopada do 15. studenog 2017. u atriju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu održati će se izložba Renesansni Faustus Verantius. Izložba je nastavak suradnje i partnerstva sa NSK na obilježavanju značajnih obljetnica vezanih za Vrančića.
U Knjižnici HAZU u Zagrebu upravo traje izložba Tragovima Fausta Vrančića koja je realizirana uz našu pomoć. Multimedija iz našeg postava: edukativne igrice vezane za Faustove izume i 8-minutni film o malom Faustu je sastavni interaktivni dio te izložbe. Izložba se može pogledati do svibnja.
Također u listopadu, očekuje nas i festival razmjene i stvaralaštva Kreativni dani Fausta Vrančića, u kojem sinergijski djeluju javni, privatni i civilni sektor kroz organizaciju i provođenje raznih predavanja, projekcija i radionica na otoku Prviću.
U svakom slučaju, očekuje nas jako puno događanja o kojima ćemo na vrijeme obavijestiti javnost. Ovim putem pozivam sve one koji još nisu imali prilike posjetiti naš Centar da ga posjete, a one koji jesu da se opet vrate i zajedno s nama obilježe ove dvije obljetnice.
