Travanj 23, 2018 2327

Pozdrav i zahvala majčici Zemlji: Likovna udruga More radionicama izrade starohrvatske pleterne ornamentike obilježila Dan planeta Zemlje

Ocjeni sadržaj
(0 glasova)

Likovna udruga More je i ove godine obilježila i proslavila Svjetski dan planeta Zemlje prigodnim programom za djecu i odrasle na najboljem mogućem mjestu, u polju Staze, gdje se već četvrtu godinu zaredom rado okupljaju. Osim ovog okupljanja Dan planete zemlje članovi LU More su obilježili i dvjema radionicama branja i spremanja samoniklog bilja.

 

- Lijepo je opet bilo vidjeti kamenu sferu, spiralu i labirint, radove naših domaćina kojima smo tematski obilježavali prijašnje proslave Dana planeta Zemlja. Ove je godine motiv radionice bio ornament. – rekla nam je Manela Srdarev, predsjednica LU More

Nakon što su pozdravili i zahvalili se Zemlji, Manuela Srdarev je održala kratko predavanje o ornamentu kroz povijest i umjetnost s posebnim naglaskom na starohrvatsku pleternu ornamentiku koja nam je poslužila kao motiv za kasnije održanu likovnu radionicu.
Djeca i odrasli su najprije bojali podlogu kartona akrilnom crvenom ili zelenom bojom, potom su indigom precrtavali ornamente kamenih ptica starohrvatske pleterne plastike. Zatim su lijepili deblju špagu na podlogu kartona oponašajući grafizam uklesanih crta reljefa. Motivi su se rubili pletenicama ili troprutim pleternim prepletom.

- Spremili smo zemlju i sjemenje autohtonog cvijeća za izradu sjetvenih permakulturnih kuglica, no zanijeli smo se u priči, blagovanju i druženju pa nam to ostaje za neku od budućih radionica. – priča nam Manuela

Ornament (lat. ornamentum ukras) je osnovni element ukrašavanja u likovnim umjetnostima, arhitekturi i primijenjenim umjetnostima. Može biti klesan, rezan ili slikan. U svojoj primjeni podvrgnut je principima stilizacije i ritmičkog nizanja motiva u čemu i leži njegova ljepota. Razvijen je u svim razdobljima.

Formalno se ornamenti mogu grupirati u tri grupe: biljni (Egipat lotos, papirus i palma; u grčko-rimskoj umjetnosti palmeta i akant), životinjski (figure životinja koje prelaze u isprepletene trake, npr. kod germanskih plemena sjeverne Evrope) i geometrijski (motivi na neolitskoj keramici; u antici meandar i gotička križišta).

Termin ornamentika obilježava sistem ornamenata koji su tipični za određenu etničku cjelinu, kulturni krug, stil ili vremensko razdoblje kao što je starohrvatska pleterna ornamentika.



Pleterna ornamentika je reljefna dekoracija čiji je osnovni element, jednotračni ili višetračni prutić; tvori najrazličitije kombinacije ornamenata u koje su ponekad upleteni stilizirani biljni motivi te životinjski i ljudski likovi u krajnjoj linearnoj stilizaciji, i to po ritmičkom, ornamentalnom kompozicijskom principu.

Motivi tih pletera su preuzeti iz antičke umjetnosti (valovi, troprute pletenice, pentagrami, mreže rombova...), no dok su u antici ti ornamenti služili samo kao okvir, u predromanici oni ispunjavaju cijelu površinu.

U toku predromanike od 6. do 11. stoljeća sve su površine kamenih arhitektonskih dijelova (okviri prozora i vrata, imposti, tranzene) ili crkvenog namještaja (oltarne pregrade, oltari i ciboriji) starohrvatskih dalmatinskih crkvica bile prekrivene geometrijskim ornamentom po zakonu "horror vacui" - straha od prazne površine.

Također, tijekom mjeseca travnja LU More je s još dvije radionice obilježila Dan planete zemlje.

Radionicu branja samoniklog divljeg zelja za svoje članove je održala Marija Ivanda .
Radionica se sastojala od 4 dijela. U prvom dijelu se razgovaralo o ulozi dibjeg zeja u prehrani u prošlosti te o ekologiji. Istaknuto je da zelje ne raste na zapuštenim terenima već onima koje održava čovjek.
Zatim se učilo prepoznavati i brati zelje. Tako se u torbama polaznika našlo 10 tak vrsta.
Treći dio se odnosio na zajedničko čišćenje zelja koji je jedan važan dio procesa .
Na kraju se spremalo nekoliko jela. Osim tradicionalnog kuhanja pripremao se i pesto od dibjeg luka i zelena pulenta po receptu Sani Sardelić voditeljice poznate radionice na Mljetu na kojoj je surađivala Marija Ivanda

Poslijednja izmjena dana Ponedjeljak, 23 Travanj 2018 12:32
djelomob1.jpg