Jučer je u Kulturnom centru Vodice održana prva večer projekta “Jadran bez plastike” pokrenutog od vodičkog komunalnog društva Leć, koja između ostalog pruža uslugu gospodarenja otpadom, a koja je među prvima u Hrvatskoj uvela odvojeno sakupljanje korisnog otpada na području Grada Vodica i Općine Tribunj već na kućnom pragu.
Projekt “Jadran bez plastike” nastao je u sklopu programa Očuvaj okoliš kojega već godinama Leć provodi i plan je da njegova provedba bude i nadalje sustavna i kontinuirana. U ovom znanstveno-edukativnom projektu sudjeluje akademska zajednica, profesori i studenti - ove godine partneri su Leću Geotehnički fakultet i Biološki odjel Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a sudjeluje i lokalna zajednica; Pučko otvoreno učilište Vodice, Grad Vodice koji je financijski podržao projekt i naravno Turistička zajednica Grada Vodica čije se gospodarstvo najvećim djelom oslanja na kristalno čisto more, zdravo okruženje i lijepu obalu, pa je stoga vrlo važno kako se prema prirodnom bogatstvu odnose ne samo domaćini, nego i gosti koji nas posjećuju. Stoga je u planu i tiskanje posebnih informativnih letaka namijenjenih upravo turistima.
Težište jučerašnje večeri stavljeno je na plastiku i plastičnu ambalažu koja je doduše samo mali dio cjelokupne priče gospodarenja otpadom, no izuzetno važna. Kroz četiri stručna predavanja koja su posjetitelji Kulturnog centra jučer mogli čuti, iz prve ruke se moglo saznati, od ljudi koji su svoj profesionalni vijek posvetili upravo tom problemu, što se događa kad se plastična ambalaža raspada negdje u prirodi ili u moru, kako ulazi u naš hranidbeni lanac i kako naposlijetku trujemo sami sebe, a da toga nismo ni svjesni.
Prvo predavanje na temu “Gospodarenje otpadnom plastičnom ambalažom” održala je dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić sa Geološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja je na samom početku navela tri temeljna razloga za gospodarenje otpadom; zaštita okoliša, zaštita zdravlja ljudi i naposlijetku iskorištavanje vrijednih svojstava otpada te nadodala kako priča o otpadu započinje tek onda kada bacimo otpad u svoje kante za smeće. Zanimljivo je bilo čuti kako svijest o gospodarenju otpadom uopće nije novijeg datuma, nego da su već i stari Grci i Rimljani imali svoj sistem zbrinjavanja otpada, a postoje i zapisi iz 16. stoljeća u kojima se navodi kako se zagrebačke sluge trebaju ponašati sa otpadom. Kovačnice su dobri primjer visoke svjesnosti o vrijednosti otpada jer se materijal rastapao kako bi se od njega napravio novi proizvod. Također, su i naši preci, naše bake već radile ono što se danas popularno zove re-use, jer se npr. staklenke nisu bacale već su se dugo koristile za skladištenje. Profesorica Anić Vučinić je iznijela nekoliko podataka o Hrvatskoj i svijetu, pa je tako rekla kako Hrvatska po stanovniku proizvede 400 kg otpada godišnje, dok razvijenije zemlje poput Švedske ili SAD-a čak 600 - 700 kg. Provjereni je zaključak da što je veći standard neke zemlje, to će ona proizvoditi više otpada.
Ono što može pomoći današnjoj situaciji je isključivo edukacija jer se ljude ne može spriječiti da kupuju proizvode u ambalažama, ali ih se zato može educirati na koji način da se prema otpadu odnose.
Profesorica je navela jedan primjer u kojem je Hrvatska prednjačila u svijetu kada je 2006. godine donijela pravilnik o ambalaži, odnosno kada su ljudi mogli za ambalažu dobiti naknadu od 50 lipa. To je rezultiralo time da se Hrvatska u samo 3 mjeseca potpuno očistila od PET ambalaža. Europska unija, s druge strane tek sada daje prijedlog da se takav pravilnik uvede i u druge države.
Iduća dva predavanja održala je dr.sc. Ivana Melnjak sa Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na teme “Plastični otpad u morima i oceanima” i “Mikroplastika- što je to?” kojima je progovorila nešto više o samom problemu plastike koja je postala problem na globalnoj razini. Iznijela je podatak kako 80 % plastike u moru potječe sa kopna te da se ona može naći i na nenaseljenim otocima Pacifika, da njezino kruženje ovisi o morskim strujama, pokazala je strašne slike na kojima je vidljivo koliko to plastično onečišćenje utječe na životinjski svijet u morima i navela projekte koji se bave ovom problematikom.
Jedan od njih je projekt Čistka oceana kojim su našli način kako da otpad iz mora izvuku na kopno i dalje ga obrađuju, no rezultate projekta još uvijek čekamo. Što se tiče mikroplastike, ta je tema tek zadnjih 4-5 godina postala aktualna, a procjena je da je čak 92, 4 % plastičnog otpada upravo ta mikroplastika koja je pronađena u morskim životinjama, kuhinjskoj soli, vodi, pivu, medu, šećeru, zraku pa čak i u ljudskoj stolici. Hrvatska je po tom pitanju čista zemlja jer čak 90 % otpada dolazi nam iz susjednih zemalja, ali kako smo svi morem povezani, nitko nije zaštićen od opasnosti tih sitnih plastičnih čestica.
Zadnje predavanje održala je dr.sc. Marija Klasić sa Biološkog odjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na temu ”Kako je zagađenje okoliša povezano s našim zdravljem i bolešću? - pogled iz perspektive epigenetike”. U predavanju je profesorica navela kako hrana utječe na aktivacije određenih gena i u stvari dala jednu optimističnu notu za kraj prve večeri projekta “Jadran bez plastike” kada je navela podatke istraživanja koja govore da se tzv. epigenetičkom prehranom može utjecati na zdravlje ljudi uslijed svih ovih novonastalih promjena.
Drugi dan “Jadrana bez plastike” događa se danas i rezerviran je za teren- studenti i profesori Geotehničkog fakulteta su od jutra održali akciju čišćenja obale i podmorja na otoku Zmajanu, a čiji će otpad koristiti za daljnja istraživanja. Pridružili su im se i vodički ronioci i volonteri, kao i znanstvenici sa Instituta Ruđer Bošković - postaja Martinska.
A večeras, također u sklopu ovog projekta, na Obali Vladimira Nazora će u 21.30 h poznati hrvatski bubnjar i udaraljkaš Borna Šercar s klavijaturistom Hrvojem Gallerom održati pomalo nesvakidašnji koncert jer će se jednim dijelom koristiti instrumentima napravljenima od otpada.
