Rujan 01, 2022 1536

Uz povijest Vodica i glagoljašku baštinu

Tko „na kamenu tvrdom svoju povijest piše tom ne može nitko prošlost da izbriše“

Ocjeni sadržaj
(6 glasova)

Povijest naše Domove i hrvatskog naroda, koja je i slavna i burna, u njezinom povijesnom periodu označena je s jedne strane krvlju koja je natopila ovu zemlju i s druge strane upisana i uklesana u tvrdi kamen koji o tome govori i svjedoči i danas.

Identitet i povijest jednog naroda označuju kultura, jezik, pismo i duhovne vrijednosti koje on baštini i živi i njeguje u povijesnim razdobljima.

Jedna od bitnih odrednica koja određuje identitet i povijest i kulturu našega naroda, shodno tome i našega Grada, na što trebamo biti ponosni i to stalno isticati i gajiti jest i glagoljaštvo, glagoljanje i glagoljica. Jezik, govor, i pismo kojim su se naši stari služili stoljećima te kao privilegij koristili u liturgiji, duhovnosti, kulturi i književnosti.

Zahvaljujući vrijednim i samozatajnim entuzijastima „tihim pregaocima“ koji se trude da se to očuva, istraži i adekvatno prezentira i upozna s tom baštinom, to i danas živi i nastoji se prenijeti na nove naraštaje.

Prije nekoliko tjedana u našoj župi i Gradu imali smo vrlo vrijedno predavanje na starom groblju na Punti ispred stare crkve svetoga Križa koja je najvrjedniji i najstariji spomenik naše baštine, kulture i duhovnosti. Predavanje je bilo o glagoljaštvu i glagoljici u Vodicama. Predavanje su imali prof. Žubranić, dr. Lučev i gospođa Lipovac koji su nam govorili o glagoljici i glagoljaštvu u Vodicama i našoj okolici.

Kao plod toga i vrijedna spoznaja i otkriće, koje je u staroj crkvi svetog Križa na stepenici uz kameni prag na ulaznim vratima crkve uočio i primijetio prof. Žubrinić. Natpis u pet redaka uklesan u kamenu ploču koji pokazuje + (križić) i nedovoljno čitljiva i prepoznatljiva slova na glagoljici koji je naknadno otučen.

Zauzimanjem prof. Žubrinića i njegovim angažmanom, danas (1. 09. 2022.) u Vodice u staru crkvu sv. Križa došla je dr. Grozdana Franov Živković, HAZU, koja se bavi glagoljaštvom i glagoljicom. Uz nju su bili i njezini kolege i suradnici - Prof. Dr. Sc. Ivica Vigato sa zadarskog sveučilišta i Danijela Dekovic, prof. Predsjednica Udruge glagoljaša Zadar. Uz njih je bio i dr. Ivo Glavaš, konzervator iz Konzervatorskog odjela u Šibeniku i župnik don Franjo.



Pogledali su ploču i ustanovili i detektirali da je natpis izvorno pisan na glagoljici a da je netko kasnije to otukao i htio uništiti.

Teško je sa sigurnošću ustvrditi tko je i zašto to napravio i što je htio time postići. Povijest i povijesni artifakti nam pokazuju da su to neki činili da bi izbrisali i zatrli povijest, kulturu i identitet jednog naroda.

Ovaj natpis je vrijedan, a kad se ustanovi i utvrdi što na njemu piše, biti će i vrjedniji. On nam i ovakav sada i zorno pokazuje i potvrđuje ono što smo znali i o povijesti i baštini svoga naroda i Grada o glagoljici i glagoljaštvu, ujedno nam pokazuje u doslovnom i metaforičkom smislu: Tko „na kamenu tvrdom svoju povijest piše tom ne može nitko prošlost da izbriše“.

Piše i foto: don Franjo Glasnović

Poslijednja izmjena dana Petak, 02 Rujan 2022 11:43
djelomob1.jpg