ŽUDIJE- Čuvari Kristova groba Hrvatske predstavljeni u Sloveniji

Promociji su nazočili predstavnici 6-7 europskih zemalja članica EURO PASIONSKE ZAJEDNICE i predstavnici Hrvatske Pasionske baštine te vodstvo festivala Čuvara Kristova groba.

Šofjeloški pasijon je pasionska „priredba" koja je nastala po tekstu napisanom između 1715 i 1727

A autor joj je kapucinski redovnik pater Romuald Marušić za vrijeme svog pastirkog boravka u kapucinskom samostanu Škofje Loke. Smatra se nastarija Slovenska režijska knjiga a kao takva spominje se i u europskim razmjerima.

Škofjeloški pasijon je predstava u procesijskom pokretu kroz cijeli grad koju čini šestotinjak sudionika uprizoruju 13 „slika" i to: Raj, Smrt, Posljednja večera, Samson, Krvavi put, Razbojnici, Krunidba, Hieronymus, pogledaj čovječe,, Krist na križu, Majka sedam boli, Savez Sporazuma i Božiji Grom. Procesija se uprizoruje svake šeste godine i to po nekoliko puta tijekom Velikog tjedna.

Moderator skupa i odgovorni urednik publikacije dr. Franc Križnar uvodno se zahvalio svim nazočnima na odazivu a posebno „delegaciji" iz Hrvatske , mag. Jozo Čikeš predsjednik Udruge Pasionska Baština, Glavni urednik Zbornika Pasionske baštine u Hrvata i člana uredničkog Odbora ove publikacije, prof. dr. sc. Stjepan Pepeljnjak, prof. dr. Marko Dragić autor priloga o Čuvarima Kristova groba, akademik Šime Strikoman redatelj Vodičkog festivala Žudija , Luka Lipić suautor članka o Žudijama i koordinator festivala te Marko Marušić koordinatori festivala.

Prvog u nizu na obraćanje skupu pozvao je župana (gradonačelnika) Občine (grada) Škofje Loke mag. Miha Ješe, koji je s ponosom istakao važnost uvrštenja Škofjeloški pasijon u svjetsku kulturnu baštinu te napose ovaj trajni pisani trag kroz tek izdanu publikaciju PASIONSKI ALMANAH. Slijedili su govornici gore navedenim slijedom svaki govoreći iz svog životno djelokruga a za izdvojit ostaju riječi nekih od njih „.. baština nije čuvanje pepela već prenošenje vatre..." ili „... sve se da kupiti samo tradicija ne..." dajući time značaj na težini i važnosti očuvanja tradicije a posebno baštine vezane za vjersko naslijeđe.

Šime Strikoman autor dijela fotografija u publikaciji osvrnuo se na svoj život od djetinjstva do danas te vezu njegovih projekata poput Milenijske fotografije sa Žudijama.

Luka Lipić čiji je diplomski rad na temu Žudija uvršten u knjigu, pojasnio je što su to Čuvari Kristova groba odakle sve dolaze i načine na koje obavljaju ovu časnu dužnost.

Marko Marušić se kronološki osvrnuo na festival i njegov put od Milenijske fotografije preko Susreta Žudija Dalmacije, Smotre Žudija do današnjeg Vodičkog festivala Žudija. Posebnosti koje imaju svaka župna zajednica i nastojanja da se kao takva i sačuvaju u svom izvornom obliku. Na kraju je pozvao župana Ješe da na slijedeći Festival koji se za njih održava u nedalekoj Mariji Bistrici dovede jednu od 13 „slika" odnosno uprizorenja Škpfjeloške pasijone kako bi se svi zajedno predstavili jedni drugima.

Iz ovog svega što su učinili u Sloveniji odnosno Škofjoj Loki ne samo za svoju pasionsku baštinu već i za našu Hrvatsku trebamo učiti i učiniti sve da slično napravimo sami. Već skoro dvije godine pokrenuta je inicijativa da se običaji Čuvanja Kristova groba na nivou Hrvatske proglase nematerijalnim kulturnim dobrom.
Inicijativa je stala na samim počecima jer žudijske skupine još nisu napravile prvi korak to jest pisanja povijesnih činjenica i posebnosti običaja u svojim župama koji bi se pakovani u jednu cjelinu dostavili nadležnima u Ministarstvo kulture.
Nadamo se da će ovaj događaj potaći sve u ubrzanju ovog procesa odnosno postupka posebno uoči gostovanja festivala u Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke a svakako do 2020 kada će se upriličiti na ishodištu nastanka u Vodicama za svoju dvadesetogodišnjicu.