Tko traži, naći će

Jedan moj radni kolega, Nijemac, spremao se ovih dana da ide s obitelji u Medulin 3 tjedna na godišnji odmor gdje ide već 6 godina. Zadnji dan pred odlazak kaže kako je otkazao godišnji i ostati će u Njemačkoj jer su opet počeli brojevi rasti i boji se da ne bi završio u karanteni doli u Hrvatskoj ili kad se vrati u Njemačkoj.

Slike na televiziji pokazuju turiste u Španjolskoj kako se sunčaju sa maskama jer su Španjolci od straha ponovo uveli brnjice.  Kako čujem sad se i kod nas ponovo uvode brnjice. Na temelju čega?

U međuvremenu u Njemačkoj su se održavale i još se održavaju demonstracije protiv ovih mjera zaštite, sada konkretno protiv nošenja maski.

Isto tako pred više tjedana bile su demonstracije protiv rasizma, black lives matter i rijetko tko je nosio maske na ustima. Interesantno je primijetiti kako su političari osuđivali demonstracije protiv korona-mjera kao neodgovorne i opasne u vrijeme pandemije, a demonstracije protiv rasizma su podržavali kao da one nisu bile opasne i neodgovorne u ovo vrijeme. Virus sigurno zna na kojim se demonstracijama smije širiti, a na kojima ne.

U zadnje vrijeme mladi ljudi se masovno okupljaju na pojedinim punktovima po njemačkim gradovima i prave zabave uz muziku i piće jer su im zatvoreni disko-klubovi. Dakle već više od mjesec dana uporni skupovi i mase ljudi što na demonstracijama, a što na zabavama a ništa se ne događa, nema explozije inficiranosti niti porasta upale pluća.

Nedavno su našli inficirane u jednoj velikoj klaonici Toennes u mjestu Guetersloh. Odmah su sve testirali i našli priličan broj inficiranih, naravno bolesnih i mrtvih nema. Slično je bilo i u drugim klaonicama u zemljama Evrope. U Americi se računa da se virus pojavio u 180 klaonica.

Ali nitko ne govori o tome da je sam autor prvog PCR testa na koronu prof. Drosden već na početku izjavio da test može reagirati na neke korona viruse tipične za životinje. Ti virusi su bezopasni za čovjeka ali mogu se disanjem u prostoru klaonice naći na obrisima iz usta ljudi.

Naravno nastale su karantene u tom kraju, stroge mjere a bilo je i pobuna ljudi protiv mjera. Sve to ipak nije promijenilo slike o bolesnim i mrtvim jedino malo povečenje pozitivno testiranih.

Sve statistike i dijagrami govore da je epidemija prošla, ako je uopće bila, iako se pokušava pojačanim testiranjem održati određeni nivo inficiranosti. Svi podaci i grafike pokazuju da nema velike razlike od stanja kako je uvijek bili kroz vremena prehlada i gripa.

Sami dijagrami o smrtnosti gotovo su isti u zemljama sa strogim, slabijim ili nikakvim mjerama zaštite.  Mediji izvještavaju tako da zbunjuju iako su statistike prilično pouzdane samo ih se treba gledati u kontekstu, u odnosu sa drugim brojevima. Np. kad se govori o inficiranima onda se broj mora staviti u odnos sa brojem testiranih i u odnos sa određenim brojem stanovnika kao i u vremenski okvir i mora se uzeti u obzir broj oporavljenih.

Mnogi pitaju a što se sada događa u Americi i u Brazilu? Ništa što se nije i prije događalo. Uvijek je bilo bolesnih, i umirućih, uvijek je bilo da se pojačano tražilo liječničku pomoć i da su intenzivni odjeli po bolnicama puniji u vrijeme prehlada i gripa.

Uvijek je bilo da neki kraj pogodi više a neki manje. Samo nikad do sada se nije toliko brojilo, stavljalo pod povećalo i medijski širilo strah kao u ovom slučaju.

Brojanje inficiranih već samo po sebi je krivo jer nitko u slučajevima prehlada ili gripa ne broji inficirane. Svi brojevi novoinficiranih zadnjih tjedana ako se stave u omjer sa brojem testiranih ulaze unutar greške testova. Sve su to znali kreatori pandemije.

Pozitivno testirani ne znači automatski da su inficirani a inficirani nisu automatski bolesni kaže  prof. Bhagdi koji je odgojio preko 10 tisuća liječnika a i mnogi drugi znanstvenici infektologije i epidemiologije govore isto.

Bolesni tj. sa simptomima ne moraju završiti u bolnicu, oni u bolnici ne moraju završiti na intezivnoj ili umrijeti iako svega toga ima kao i u svakoj sezonskoj gripi.

Brojevi zavode ako se krivo predoče, ako se vodi kriva statistika mrtvih od ili sa koronom. Slike zavode ako se zloupotrebljavaju kao slike iz Bergama gdje je dokazana manipulacija.

Izgleda da netko ima razlog da drži strah na malom plamenu dok ponovo na jesen ne dođu nove prehlade i gripe za nove strahove, panike i nove pandemije.

Tko traži, naći će piše u Bibliji. I u ovom slučaju se neki uspješno koriste tom uzrečicom iako je Isus onda spomenio u jednom drugom kontekstu. Objasnit ću.

Na jednom videu je njemački prof. Martin Hadisch objasnio epidemiološki “abak“ tj. kako se u epidemiologiji izračunava i predviđa zaraženost mase a time i poduzimanje i opravdanost pojedinih mjera zaštite. On kaže da testovi o inficiranosti osoba  na uzročnike bolesti, kao u ovom slučaju PCR-testa na korona-virus imaju dvije značajne karakteristike a to su senzibilitet i specifitet. Pokušati ću prenijeti kako je on to objasnio.

Senzibilitet pokazuje koliko pozitivnih (inficiranih) će test pronači iz jedne grupe u kojoj su svi pozitivni. Kod dobrih PCR testova senzibilitet se kreće oko 98-99 %, što znači da će od 100 inficiranih 98-99 naći pozitivne kao što i jesu. Onih 1-2  test će naći kao negativne iako su inficirani (falš-negativni) i  kao takvi neće morati u karantenu jer nisu označeni kao pozitivni, a zarazu će širiti dalje.

Specifitet, druga karakteristika pokazuje koliko negativnih tj, zdravih će test pronaći iz grupe ispitanih u kojoj su svi zdravi. Kod dobrih PCR testova se specifitet kreće između 96-98 %, što znači da će u grupi od 100 zdravih test pronaći 96-98 negativnih a 2-4 pozitivna koji će se tretirati kao inficirani (falš-pozitivni) i morati će ići u karantenu iako su zdravi.

Druge dvije značajne stvari su broj testova tj. što se više testira više se i nađe i apsolutni brojevi su veći.

Najzad je bitna i inficiranost mase u datom trenutku što se označava kao prevalenc. To je zapravo najvažnije jer prof. Hadisch objašnjava da što je inficiranost mase veća, veća je i pouzdanost testa a što je inficiranost manja test je u potpunosti nepouzdan. Upravo je prevalenc, tu inficiranost mase ili naroda teško i nemoguće procijeniti jer se stanje stalno mijenja, jedni se inficiraju drugi ozdravljaju, treba u redovitim vremenskim razmacima provoditi, stalno testirati itd.

Da provjerimo, uzmimo jedan mali račun. Uzmimo jedan dobar test kao ovaj gore navedeni (spec.98,5 i senz. 97). Recimo da Vodice imaju 10 000 ljudi i da je danas jedna petina  ili 2 000  zaraženih a 8 000 zdravih (prevalenc 20%). Senzibilitet testa će od ovih 2 000 inficiranih pronaći 1970 osoba pozitivnih koje će staviti u karantenu ili liječiti ako pokažu simptome. 30 ljudi će test označiti kao zdrave iako su inficirani, koji će ići svojim obiteljima i dalje širiti bolest.

Specifitet testa će od 8 000 zdravih potvrditi 7 760 kao zdrave a 240 ljudi će označiti kao pozitivne koji če morati u karantenu iako su zdravi. Dakle test je od 2 000 zaraženih pronašao 2 240 pozitivnih (od toga 240 krivo-pozitivnih) i 30 nije prepoznao. Može se reči da je test kod ovolike inficiranosti mase donekle pouzdan.

Ako je inficiranost mase tj.prevalenc mala np.1 % ( u Njemačkoj se i procjenjivala na oko 1 %) onda naš test u Vodicama izgleda drugačije. Od 10 000 stanovnika imamo 100 inficiranih. Od 100 inficiranih senzibilitet testa će pronači 98-99 pozitivnih a 1-2 osobe će se provući kao zdrave iako su inficirane. Specifitet testa će od 9 900 zdravih pronaći 297  (3%) pozitivnih osoba, označiti će ih kao inficirane iako su zdrave i staviti u karantenu a možda i preventivno liječiti. Od 100 inficiranih test je pronašao 297, dakle 3x više a 1-2 osobe su se izvukle kao zdrave. Dakle kod male inficiranosti u narodu, pouzdanost testa je nikakva, dovodi do zablude i krivih zaključaka.

Kad u Vodicama nema niti jednog inficiranog jedan solidan test može pronaći 10 pozitivnih i onda čitate u novinama velikim slovima na naslovnoj strani "drugi val" 10 novoinficiranih u Vodicama. Za proizvesti epidemiju i paniku u narodu uopće nije potreban virus nego treba samo uporno i sve više testirati.

Ne samo prof. Martin Haditsch nego i drugi znanstvenici govore slično, kao dr. Wodarg već od početka, samo su blokirani u medijima.

Pred neki dan čitam službene podatke za Hrvatsku gdje stoji da su u posljednja 24 sata zabilježena 52 slučaja novo zaraženih, isto tako stoji da su u zadnja 24 sata 1745 osobe testirane. Kad se s ove perspektive gleda tj. da je proširenost infekcije virusom u narodu mala onda po epidemiološkom računu svih ovih 52 osobe ulaze u grešku testa iako test može biti dobar (specifitet 97%).

Dakle velika je vjerojatnost da je mali dio ili čak nijedna od ovih 52 pozitivno testiranih osoba stvarno inficirana. Isto je za očekivati da neki od ovih 52 novo pozitivnih od straha stvarno oboli (nocebo-efekt) i počne kašljati ili da se kod pojave bolesti sličnih simptoma a drugih uzroka ove osobe liječe virostaticima.

Može se i dogoditi da neka od ovih 52 osoba iz bilo kojih razloga umre ili netko iz njezine blizine i da se pribroji kao žrtva korone iako s velikom vjerojatnošću nisu bile stvarno inficirane nego samo pozitivne na test.

Pitam se ima li kod nas epidemiologa i kako oni na ovo gledaju, zašto se ne oglase, računi su kod nas isti kao i u Njemačkoj i Americi?

Možda je korona virus jači od influence, ja osobno mislim da nije ali jedno je bitno da nije killer virus i da kao i influenca uzrokuje bolesti sa istim simptomima. I gripa izaziva teške upale pluća, bolesti srca i drugih organa koje znaju i cijeli život pratiti čovjeka.

Kako sada stanje stoji moramo se priviknuti sa virusom živjeti, možda će nas pratiti s vremena na vrijeme navraćajući sezonski i mutiran kao i gripa, vjerojatno će ojačati i naš imunitet protiv sličnih virusa.

Korona i gripa mogu biti vrlo opasne i trebamo imati respekt pred njima ali što je bitno strah i brnjice, socijalna izolacija i socijalno udaljavanje,  uništvanje privrede, ograničenje i kontrola kretanja...itd. nisu rješenje.

Mark Twen je jednom rekao da je daleko lakše prevariti ljude nego im kasnije objasniti da su bili prevareni. A nas se i dalje  tjera nositi brnjice, držati razmak i plašiti djecu da će zaraziti dida i babu.