Mladog Izidora Pelajića do meteorologije je doveo splet okolnosti. Nikada nije postojao neki odlučujući trenutak, već je velik broj malih koraka u konačnici odredio da se danas nalazi ovdje. A pod danas mislimo na to da je novi HRT-ov meteorolog nakon više od 9 godina koji će svakodnevno pripremati emisije i priloge s meteorološkim sadržajem.
- Od kada se mogu sjetiti bio sam znatiželjan, zainteresiran za mnoge stvari, tehničke, organizacijske i prirodoslovne discipline, za okoliš i poljoprivredu, u ranijim godinama prevladavala je biologija, ponekad čak i agronomija, potom s boljim upoznavanjem tehnike, tehnologije i računarstva težište se prebacilo na matematiku i fiziku, jedino je uvijek pomalo „štekala“ kemija U šibenskoj gimnaziji Antuna Vrančića po pozivu prijatelja i razrednog kolege Marka Govića pridružio sam se astronomskoj sekciji, a potom i astronomskom društvu Faust Vrančić, originalno zbog poštede od ispitivanja za vrijeme priprema za natjecanje iz astronomije te dobre zabave, ali uskoro sam se zaista i zainteresirao za astronomiju, priča nam 33-ogodišnji Izidor Pelajić.
Astronomija je opasna, lagano opije mlade umove, a Izidor se nije pokazao imunim na njenu čar. Krajem srednje škole predvodio je malu grupu kolega i zaljubljenika u zvjezdoznanstvo, napisali su i dobili nekoliko natječaja s kojima su nabavili novu informatičku opremu, kamere za snimanje neba, teleskope i literaturu za potrebe astronomije u Šibeniku. Prirodan nastavak puta tada je bio studij fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.
- Imao sam prilike slušati i izvrsna predavanja kao na primjer ona Ivana Đikića koji je ove godine primljen u američku Akademiju znanosti i umjetnosti te surađivati s Dejanom Vinkovićem koji je tada bio na Institutu za napredna znanstvena Istraživanja u Princetonu, mjesto na kojem je svojedobno radio i Albert Einstein, a meni je bio komentor na maturalnom radu iz fizike meteora na kraju srednje škole.
Iako se prijavio i dobio projekt kod Studenskog Zbora Sveučilišta u Zagrebu te dobio sredstva za rad s kojima je nastojao zainteresiranim studentima početnih godina fizike nadoknaditi kolegije i praktikume iz astrofizike o kojoj je tada već i skupio nešto znanja, postalo je sve jasnije da astronomija za kakvom je išao nije više opcija. No, edukacijskim i popularizacijskim aktivnostima nastavio se baviti još neko vrijeme.
- Čak sam razmišljao da je to moj put, pa sam na primjer predavao i držao radionice na Ljetnoj Tvornici Znanosti za najmlađe uzraste školaraca na Mediteranskom Institutu za Istraživanje Života. Shvatio sam da je većina projekata koje sam tada imao zapravo povezana s promatranjem Zemlje, atmosfere i Svemira u blizini Zemlje, sve što tradicionalno spada pod geoznanosti ili znanosti o Zemlji i okolišu. Tako se kao idući korak sam od sebe nametnuo promjena programa i nastavak studija na Geofizičkom odsjeku koji se bavi atmosferom, oceanima, potresima i unutrašnjosti Zemlje, a pukim slučajem odabrao sam smjer meteologije i fizičke oceanografije.
Studij na PMF-u bio je intenzivan, na geofizici vrlo dinamičan, ali uspio je nastaviti paralelno i s mnogim projektima, čak i dodati neke nove od kojih bi bio najznačajniji izrada softvera za prikupljanje, obradu i kontrolu mjerenja na prvom hrvatskom geomagnetskom opservatoriju u Lonjskom polju.
- Analiza zemljinog geomagnetskog polja u središnjoj Hrvatskoj koju sam protom proveo s dr. sc. Igorom Mandićem i prof. dr. sc. Snježanom Markušić donijela mi je i rektorovu nagradu 2013. godine na koju ću uvijek biti ponosan. Geomagnetizam, iako relativno nova disciplina u Hrvatskoj, kod nas se jako oslanja na seizmologiju i fiziku čvrste Zemlje, ustanovivši da sam taj segment geofizike upoznao, želio sam prije kraja studija isprobati „pod prstima“ i ostale teme pa sam se odlučio izraditi diplomski rad iz fizikalne oceanografije, područja koje sam do tada najmanje poznavao.
Na kraju studija počeo se baviti satelitima i satelitskim promatranjima Zemlje te razvojem algoritama za obradu tih podataka. Upravo u to vrijeme DHMZ je imao potrebu za integracijom satelitskih podataka meteoroloških satelita u operativno okruženje vremenske analize i prognoze. Taj posao bila je vrsta projekta između Europske Organizacije za Iskorištavanje Meteoroloških Satelita (EUMETSAT) i DHMZ-a, kojeg je s Hrvatske strane osmislila i predvodila dr.sc. Nataša Strelec-Mahović.
- Nataša me tako pozvala na projekt gdje sam bio zaposlen kao jedini realizator. Oceanografski i meteorološki sateliti uglavnom su vrlo slični, pa su mi najveći izazovi zapravo bili u području tehničke realizacije i edukacije krajnjih korisnika koji su u tom projektu biti prognostičari na Zavodu, danas moji kolege. Tako sam malo po malo stigao do operative vremenske analize i prognoze koju sam počeo savladavati u želji da pripremim što bolji trening za prognostičare.
Po okončanju projekta bio je opet pred odlukom kamo i kako dalje, nekoliko je opcija bilo otvoreno, neke i izvan Hrvatske, a imao je i kako tvrdi malo sreće jer je Zavod baš negdje u to vrijeme otvorio natječaj za sinoptičare zbog upražnjenih pozicija s obzirom na to da je bilo nekoliko umirovljenja u Službi u Zagrebu, a i Dunja Mazzocco Drvar s kojom je dijelio ured odlučila je nastaviti karijeru samostalno na komercijalnoj televiziji.
- Moj posao je vrlo dinamičan i zabavan, a mislim da ne postoje 2 dana koja su posve nalik jedan drugom. Također, u blizini smo topa koji svakodnevno puca u 12 sati te podsjeća Zagrepčane da je vrijeme gableca gotovo, a nepripremljene turiste, zaboravne prolaznike i mene osobno - užasava i prestravljuje bukom. Bojim se da se nikada neću naviknuti na njega.
Radi se svaki dan u godini, nema blagdana ni praznika, operativna nikad ne prestaje. U operativnom su radu najviše vidljivi javnosti, komuniciraju s radijima, gostuju u emisijama i na televiziji, izrađuju prognoze i upozorenja, objavljuju na web stranicama meteo.hr odakle drugi mediju preuzimaju, izdaju Meteoalarm, komuniciraju s Državnim Centrom za Civilnu Zaštitu, vatrogasnim službama, Hrvatskim cestama i autocestama, HEP-om i ostalim korisnicima koji imaju potrebu za posebnim prognozama.
- U ostatku vremena, u neoperativne dane, radim na poslovima koji se ne vide u javnosti a značajni su za održavanje službe kao što je održavanje satelitskih sustava kroz koje se prima i proizvodi većina satelitskih podataka/snimaka/materijala koje se koriste u prognozi.
S povećanjem poslova u koordiniranju politika i rada EUMETSAT-a povećalo se i njegovo poznavanje Svemirske industrije u Europi pa je prošle godine imenovan od strane ministrice Blaženke Divjak u nacionalnu referentnu skupinu za Svemir pri Ministrarstvu znanosti i obrazovanja. Skupina ima savjetodavnu ulogu Ministarstvu na području svemirske regulative, Europske svemirske politike, prijedloga EU direktiva za područja Svemira i slično, a također nastoji definirati Hrvatsku Svemirsku strategiju kao polaznu točku u procesu pristupanju Hrvatske Europskoj Svemirskoj Agenciji.
No, kako zapravo meteorolozi znaju kakvo će biti vrijeme?
- Ovo je odlično pitanje! To je vrlo zanimljiva stvar, naime atmosfera je fluid koji se vrlo dobro može opisati matematičko-fizikalnim formalizmom polazeći od Newtonovog zakona gibanja iz kojeg proizlaze Navier–Stokesove jednadžbe gibanja fluida, osnovnih zakona termodinamike koji opisuju tokove i izmjene energije u sustavu, uvažavajući činjenicu da je Zemlja rotirajući sustav, da se atmosfera ponaša kao idealan plin na koji djeluje gravitacija. Takav opis vrlo je točan, ali mi nemamo puno koristi od njega u prognozi vremena, zapravo analiza sustava jednadžbi koje opisuju atmosferu mogla bi nas „baciti u očaj“ jer se relativno lako može pokazati ne samo da te jednadžbe nemaju elegantna rješenja, već da će rješenja imati nepredvidive, moguće i ogromne razlike za vrlo male, gotovo beznačajne razlike u početnim uvjetima.
Bez matematičkih izračuna atmosferskih parametra ovaj bi posao bilo jako teško raditi, ali nažalost izračuni nisu savršeni, a može se pokazati da nikada ni neće biti pa je potrebno stalno nadzirati i pažljivo analizirati numeričke prognoze, uspoređivati ih sa stvarnim stanjem i kontinuirano prilagođavati vodeći računa o lokalnim posebnostima, klimatskim karakteristikama, koristeći znanje i iskustvo te misleći povrh svega o potrebama krajnjeg korisnika.
- U tom zadnjem koraku prognoze izrađuje se kvalitetna informacija o vremenu koja se pravodobno dostavlja u formatu koji je prigodan za konačnu upotrebu. Ponekad je to jednostavna rečenica u eter za široku javnost, ponekad je to razgovor s nekim iz GSS-a o povoljnijoj strani za uspon po snježnim padinama neke planine, dopis vatrogasnom zapovjedniku o trenutku okretanja vjetra ili nailasku fronte s kišim oblacima, ili procjena rizika za brzo širenje požara raslinja, nekada je to vremensko upozorenje na bujične poplave, a ponekad razgovor o izgledima za vikend zbog planiranja svadbe na otvorenom.
Ukratko, za biti meteorolog edukacija je uvjet, na primjer diploma iz fizike i geofizike, komunikacijske vještine, prezentacijske vještine i rad pod pritiskom rokova u stresnom okruženju su poželjne nadogradnje.
- Obitelj me uvijek pita za vrijeme, osobito šurjak i šurjakinja kada negdje putuju, a tata se najviše zanima kada treba tretirati masline, vinovu lozu ili travu, dok me punac redovito zafrkava s riječima: “Ni prognostičari nisu više što su nekad bili“, bez obzira na to koliko je moja prognoza bila dobra ili loša.
Meteorologija, kada se ispravno primijeni na procese odlučivanja, može značajno unaprijediti sigurnost, kvalitetu života ili poslovne rezultate u mnogim industrijama. Nedavno je donesen novi zakon o meteorološkoj djelatnosti i to je prvi korak u pravom smjeru, zakon se dosta fokusirao na DHMZ i očekuje da će u budućnosti biti izmjena i dopuna zakona s ciljem bolje regulacije privatnog sektora koji djeluje u području meteorologije jer nacionalni autoritet treba biti jasno istaknut za slučajeve kriznih situacija, a privatni se prostor mora razvijati na zdravim temeljima.
Uza sve to, vremena za hobije sve manje mu preostaje. Obitelj i posao okupiraju mu gotovo sve vrijeme. Voli svoj posao i sve njegove dodatke i to nije nešto s čime završi nakon 8 sati.
- Nekada sam imao puno, od astronomije i šaha preko streličarstva do rukometa, a danas sve manje i manje te sve češće u hobi uvrštavam košnju trave oko kuće. S druge strane, obožavam svog sina. Petar ima 16 mjeseci i trudim se što je moguće više vremena provesti s njim u učenju, igranju, hranjenju, šetnji ... Uz česta putovanja i operativne smjene stvarno mi malo vremena ostaje za bilo što drugo. Supruga i ja uhvatimo ponekad sat vremena za neku seriju krajem dana, uz čašu vina ili hladnu pivu, pa ako je gledanje serija hobi, možda bi to moglo biti to. Ima doduše jedna stvar koju i supruga i ja održavamo redovito, a to je World of Warcraft. Trenutno oboje vodimo bitku za Azeroth za Aliance, ali Maja je daleko bolja od mene pa ona već sređuje kraljicu Azsharu dok ja lovim priključak, za kraj nam priznaje.
