25.95°C
Vlada je donijela zaključak o mjeri "Biram Hrvatsku", kojom želi motivirati povratak iseljenika, novčanim poticajima ohrabriti ih za pokretanje posla u domovini te potaknuti populacijsku obnovu područja s izraženim iseljavanjem. Pitali smo mlade vodičke poduzetnike Marka Juričev-Martinčeva, Grgu Skočića i Tomislava Duvnjaka kako komentiraju ovu mjeru te je li ona fer prema poduzetnicima koji su ostali doprinositi i živjeti u Hrvatskoj.
Kako piše HRT, riječ je o proširenju mjere samozapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), kojom se između ostalog onima koji bi se vratili u Hrvatsku iz zemalja Europskog gospodarskog prostora i Švicarske i pokrenuli posao dalo dodatnih 50 tisuća kuna, a tu su i dodatni poticaji za pokretanje posla u ruralnim krajevima.
Novom mjerom podiže se prag sa 130 na do maksimalnih 150 tisuća kuna. Dodatno, one koji su zadnje dvije godine barem godinu dana bili zaposleni u jednoj od članica EU-a, motivirat će se s dodatnih 50 tisuća kuna na povratak. To daje maksimalnih 200 tisuća kuna za onog tko bi se vratio u Hrvatsku, prijavio na mjeru, a HZZ mu odobri poslovni plan, rekao je za HRT Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Marko i Tea Juričev Martinčev
Vodičanin Marko Juričev-Martinčev, vlasnik trgovine FJOK kazao je da je mjera simpatična, ali pomalo jeftina, te da ju svakako treba prilagoditi uvažavajući poduzetnike koji su tu živjeli, radili i stvarali, posebice ako su u svoj posao uključili i širu zajednicu, imajući u cilju dugoročno stvaranje pozitivnog poduzetničkog okružja i demografske slike Lijepe naše.
- U mom poslovanju 100 kuna koje zaradim nikad nisu u cijelosti moje jer se dijele na moje poslovne suradnike, zaposlenike, tekuće troškove i namete koje je država odredila. Svaki od tih poslovnih suradnika ovdje živi, radi i kroz svoj posao stvara dodatnu vrijednost lokalnoj zajednici, a onda i turističkoj ponudi, ne samo lokalno, nego i šire. Takav način poslovanja je vrlo zahtjevan, ali je i najvrjedniji, i to za sve dionike. Mjera kojom se odvaja novac iz proračuna i daje onima koji se žele vratiti u domovinu dugoročna ne rješava probleme s kojima se poduzetnici susreću, navodi Juričev-Martinčev.
Ovakva mjera, nastavlja Juričev-Martinčev, stvara sličan efekt kao kad dijete nagrađuješ slatkišem ako ga želiš umiriti ili kad je bilo dobro. Nažalost, dugoročno nisi puno napravio jer je puno bolji način odgoja odvajati vrijeme za dijete, pričati s njime, podučavati ga, opominjati ga, te mu omogućiti da prolazi kroz svoja osobna iskustva.
- Mi smo tu ostali, radili, živjeli, plaćali poreze, osmišljavali novu ponudu i sadržaj, a ovim potezom država poziva one koji su otišli vani i, možemo reći izabrali put koji je više usmjeren na osobno stvaranje prihoda, a ne toliko na doprinos zajednici i stvaranju poduzetničkog okružja i mentaliteta u domovini. Polazeći od sebe, znam koliko bi mi taj iznos značio, posebice na početku poslovanja, ali ponavljam – dugoročno se ne rješava ništa. Za kraj, smatram da je zaista krajnji trenutak da se ulože maksimalni napori u stvaranje društva u kojem će svaki poduzetnik biti vrednovan i gdje će svakom poduzetniku biti uvelike olakšano stvaranje vlastitog posla, s naglaskom na mlade poduzetnike i obitelji. Iako je statistika je trenutno prilično poražavajuća, postoji nešto što se zove osobna odgovornost, tj. dužnost je i obaveza svakoga od nas da osobno doprinose rješavanju trenutne situacije.
Grgo Skočić
Grgo Skočić, vlasnik papirnice Miko kaže da je mjera “Biram Hrvatsku” dobar, ali ne najbolji način borbe protiv iseljavanja jer misli da se više ljudi iselilo zbog razočaranja u sustav nego iz neimaštine.
- Trebali bi poraditi još više na transparentnosti, digitalizaciji i cjelokupnoj reformi uprave, a samim time i parafiskalnim nametima. Najviše mi se sviđa mjera kojom bi se potaknuo život u ruralnim dijelovima zemlje jer svi živimo od ploda zemlje i kad bi sela oživila sigurno bi Hrvatska napredovala, rekao je Grgo Skočić.
S jedne strane mu je pomalo krivo jer je to stvarno puno novca, ali s druge strane otvaranjem nekog poslovanja svi ćemo biti na dobiti.
Oni taj novac ne dobivaju za sebe nego da ga potroše i mislim da svi kao društvo imamo koristi od toga. Svima je bitan protok novca. Podržavam mjeru ako će se provesti na transparentan i pošten način te podržavam svakoga tko želi nešto pokrenuti jer samim time pokreće i okolinu – ako želiš biti poduzetnik budi poduzetan!
Također, Skočić je prije mjesec dana napravio prvu, ali i uspješnu prijavu na državne poticaje za projekt web trgovine i digitalizacije poslovanja.
- Uvijek sam se uzdao u svoje ruke i svoj rad, no vidim da takvih poticaja za poduzetnike ima stalno i u svim područjima te se samo treba prijaviti, naglasio je Skočić.
Tomislav Duvnjak
Mladi poduzetnik Tomislav Duvnjak – vlasnik Centra maslinovog ulja Sveti Ivan kaže da je ovo još jedna u nizu smiješnih odluka vlade s kojima se ne može postići ništa osim demotivirati ljude koji žive u Hrvatskoj i tu žele pokrenuti posao.
- Mogu ih samo eventualno potaknuti da to učine u nekoj od zemalja Europske unije. Smatramo da vlada treba ulagati u mlade ljude koji žive i rade u Hrvatskoj, kako bi oni započeli i podigli razinu poslovanja. To bi u konačnici možda potaklo one koji su otišli van da se vrate, rekao nam je Tomislav Duvnjak koji prati EU fondove i nastoji izlaziti na natječaje.
Nakon donošenja Vladinog zaključka, mjeru "Biram Hrvatsku" bi formalno trebalo donijeti Upravno vijeće HZZ-a. Također, Vlada je zaključkom podržala i druge mjere aktivne politike zapošljavanja za 2022. godinu iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a više o svemu možete pročitati ovdje.
