Učitelji Hrvatskoga jezika ove su godine svoje učenike angažirali u projektu Grlu me riči domaće. Bilježeći riječi koje su se nekada upotrebljavala u svakodnevnoj komunikaciji u Vodicama (Tribunju, Srimi), žele pridonijeti očuvanju mjesnog jezičnog sustava i spriječiti propadanje lokalnih idioma.
Isticanje vrijednosti mjesnog govora ni u kojem slučaju ne znači omalovažavanje značaja i uloge nama zajedničkog književnog standarda. Dakle, nema dileme književni ili mjesni jezik, nego afirmacija jednog i drugog jer se radi o istom hrvatskom jeziku na različitim razinama korištenja. Sva narječja i mjesni govor, pa i naš vodički idiom, sastavni su dijelovi hrvatskog jezika pa svako siromašenje mjesnog govora znači i siromašenje našeg hrvatskog jezika uopće.
Svaka domaća riječ je spomenik kulture, poput ostalih spomenika kulture, jer je jezik najautentičniji dokaz pripadanja nekom narodu. U jeziku se ogleda prošlost, potvrđuje sadašnjost i usmjerava budućnost svakog naroda u cijelosti. Jezična baština dio je bogatog kulturnog naslijeđa, koju zapisanu otimamo od zaborava.
U prvoj fazi projekta učenici su napravili slikovne rječnike (predmeti u kuhinji, sobi, konobi). Pogledajte radove petaša, šestaša, sedmaša i osmaša.