01 Velj 2020 Ilustracija / Pixabay
    3355

Masni jastučići: Masna hrana vas neće udebljati - udebljat će vas previše šećera

Ocjeni sadržaj
(8 glasova)
0

Prošlo je Božićno vrijeme, proslavili smo Isusovo rođenje, dočekali smo Novu Godinu, ispratili Tri Kralja i sada se lagano vraćamo u sivu svakodnevicu, naravno nekoliko kilograma teži. I u redu je da se malo više i masnije pojede, da je stol pun kolača, da se prima goste i ide u goste, da se obitelji i prijatelji sastaju. To je dio naše kulture. Sad bi samo trebalo onih nekoliko suvišnih kila koje smo nabacili nekako skinuti a to nije lako.

Suvišni kili nisu ni ugodni, treba to nositi, pate kosti i zglobovi, teško je i špigete zavezati i što je najgore s vremenom nastaju zdravstveni problemi. Zadnjih 50-tak godina mnogo je znanstvenika istraživalo na tom području, znanost je otkrila mnoge tajne hranjenja organizma kao cjeline pa sve do najmanje stanice. Ustanovilo se da se ljudi sve manje kreću, a neprirodnije hrane. Nastajale su nove teorije kako se zdravo hraniti, izmišljale su se različite dijete da se skine suvišni kilogrami.

Jedni su pokušali ne jesti masno, drugi uz to smanjiti još kruh i šećere, neki su se pokušali hraniti samo voćem i povrćem ili samo plodovima. Mnogi su brojili kalorije, vagali sve što pojedu i mjerili koliko su energije potrošili. Nastajali su polu vegetarijanci, vegetarijanci i veganci, paleo... Nastale su mnoge različite dijete i tehnike prehrane ali svi sa mnogo truda i discipline i s vrlo ograničenim uspjehom ili bolje reči neuspjehom u skidanju kila. Gotovo svi koji osjećaju da su malo gojazni imaju svoje teorije kako smršaviti i iza sebe nekoliko neuspješnih pokušaja. Gotovo svi imaju iskustvo da se tjednima i mjesecima muče da skine nekoliko kila i onda se jednog vikenda malo opuste i sve dođe opet nazad. Jedan Sizifov posao.

Tako je i jedan moj radni kolega, mlad čovjek oko 30, odlučio skinuti par suvišnih kila koje je nakupio kroz ovo vrijeme. Svaki dan jede on salate, voće i povrće, pije samo vodu i prvi tjedan skine 3-4 kg. Pokušao sam mu objasniti da mu fali masti i da bez masti ne može skinuti kile, a nije ni zdravo ali ohrabren prvim rezultatima nije mi vjerovao. Drugi tjedan išlo je puno sporije, a treći tjedan nije spustio ni grama uz sav napor i mučenje i izgledao je tako utučen i obeshrabren. Onda je netko slavio rođendan i slomilo ga je, popustio je i počeo opet jesti kolače i hop kili su opet tu.

Mnoge ove tehnike i dijete imaju nešto zajedničko zbog čega su neuspješne, a to je nedostatak masnoća. Za sve njih je masnoća taj neprijatelj i krivac za gojaznost i moderne bolesti povezane s njom. Sve se te tehnike i dijete zasnivaju na tome da se što manje masnoće jede i da se masnoća od svega odstrani.

Na ovu temu mi uvijek padne na pamet medvjed. On nema problema sa suvišnim kilogramima, on ih namjerno gomila da bi mogao zimu prespavati. U stvari on nabaci naslage masti pod kožu koje mu kod zimskog spavanja daju dovoljno energije.

Da bi debljao i stvorio masne rezerve on ne jede ni ribu ni meso ni slaninu već ono što mu priroda daje krajem ljeta i u jesen, šumsko kupinasto voće i druge plodove i naravno med. Drugim riječima, da bi se udebljao on uzima šećer. U proljeće kad se probudi medo jede ribu i meso.

Čak i odvojena hrana nije posebno uspješna, to je jedan oblik dijete koji naučava da se ugljikohidrati ne smiju jesti zajedno sa proteinima. tj. meso, riba i sirevi se ne smiju jesti s kruhom (bar ne u većoj količini ili sa bijelim ) ili neposredno poslije hrane bogate proteinima ne smije se jesti kolaće. Dijeta sama po sebi nije loša i ne gladuje se ali i ona može biti obeshrabrujuća ako se izbjegava masnoću. Nakon više desetljeća neprestanog ponavljanja da su masnoće neprijatelji zdravlja i uzrok gojaznosti nije lako odjednom prihvatiti sasvim suprotne ideje. Dakle s obzirom na neuspjeh dijeta treba okreniti logiku i pokušati jedeći masnoću ukloniti suvišne kile. Treba se odvažiti, probati dakle jedite opet maslac, slaninu, pancetu, masni sir i malo više maslinova ulja u salatu, zelje i sočivo ako želite smršaviti.

Sve je počelo još davne 1862. kad je jedan stariji odeblji pacijent došao kod doktora jer slabo čuje. Dr. W. Harves je odmah uvidio da je njegov problem gojaznost i da masno tkivo pritišče na unutrašnje uho. Propisao mu je dijetu i to koja se sastojala da ne smije jesti šećere i hranu bogatu sa škrobi kao krumpir, ne smije piti pivu i slatka vina. Njegov se jelovnik sastojao od svake vrste mesa, ribe, povrća (bez krumpira), suhog crnog vina i vrlo malo kruha. Pacijent je smršavio i zdravlje mu se popravilo a liječnik je svoja zapažanja objavio u knjižici "Letter on Corpulence". Već onda je bilo poznato da masnoće ne prave debelim nego šećeri i škrob.

Neposredno nakon 2. svj. rata, američka firma "DuPont" primjetila je da se zaposlenici debljaju i dala je nalog dr. Alfredu Penningtonu da poduzme nešto. On je zaposlenima propisao dijetu bez ograničenja kalorija sa dosta masnoće, proteina i vrlo malo ugljikohidrata. Ljudi su u prosjeku smršavili 11 kg. u roku 3 mjeseca. Kasnije, 1950 je dr. Pennington izdao brošuru i dijeta je postala poznata kao "DuPont" dijeta.

Tih 50-tih godina bilo je dosta naučnika koji su se bavili problemom gojaznosti. Tako su prof, Alan Kekwick and dr. Gaston L.S. Pawan ustanovili da nisu sve kalorije iste, da kod dijeta sa istom kaloričnom vrijednosti organizam različito reagira ovisno o tome jesu li kalorije većim dijelom unesene kroz bjelančevine, mast ili ugljikohidrate. Iako je bila vrlo ograničena kaloričnost svih triju pokusnih grupa, jedino grupa koja je kalorije unosila putem ugljikohidrata dobila je na težini. Nešto kasnije je i liječnik iz New York-a dr. Herman Taller objavio knjigu "Calories don’t Count" (Kalorije više ne važe). Slično i dr. Richard MacKarness, voditelj prve britanske klinike za gojaznost, je iz svojih iskustava objavio knjigu "Eat Fat and Grow Slim" prevedeno "Jedi masno i postani mršav".

Sve je to kasnije palo u zaborav jer je došlo vrijeme straha od masnoće. Na naslovnoj strani čuvenog američkog tjednika "TIME" osvanuo je naslov "Seven Countries Study" i slika naučnika Ancel Keys.

Američki naučnik Ancel Keys je 50-tih godina napravio jednu studiju kojom je pokušao dokazati povezanost srčanog udara sa masnom hranom. Još početkom 20- tog stoljeća srčani udar je bila rijetkost iako su ljudi do tada stoljećima koristili u prehrani normalne masti kao goveđu, svinjsku i maslac, a od ulja maslinovo, kokosovo i palmino ulje ovisno o podneblju. Moderna lagana ulja sa višestruko nezasićenim masnim kiselinama tehnološki je bilo teško proizvesti.

Ancel Keys je obrađivao informacije iz 22 zemlje sa različitim kulturama kuhanja i hranjenja na temelju kojih je pokušao dokazati svoju hipotezu, tj. što se masnije jede to je veća smrtnost od srčanog udara. Vrijeme je bilo kao stvoreno za masovnu histeriju jer je i američki predsjednik Eisenhower imao srčani napad, a kasnije i umro od srca.

S obzirom da nisu svi podaci potvrđivali, a neki se čak suprotstavljali njegovoj hipotezi on je jednostavno izvukao 7 zemalja koje su mu najviše odgovarale i na temelju njih je znanstveno objavio svoja istraživanja. Churchill je jednom rekao da ne vjeruje statistici koju nije sam krivotvorio, tako i neki naučnici natežu svoje studije da di potvrdili svoje ideje. Nije bio pošten jer je bilo mnogo zemalja koje nije mogao dovesti u sklad sa svojom teorijom. Kasnije kad se mogao mjeriti kolesterol u krvi napravio je sličan studij također na isti sistem. Np. Francuska i Finska imaju gotovo istu potrošnju masti kao i kolesterol u krvi, a Francuzi su na dnu ljestvice po srčanim bolestima dok su Finci na vrhu. S obzirom da je bio poznati znanstvenik a u međuvremenu je sve više ljudi umiralo od srčanog udara i pod hitno se tražilo uzroke, njegova je teza bila znanstveno prihvaćena.

Prehrambena i farmaceutska industrija prepoznali su korist i od početka su podržavali i propagirali Keys-ovu teoriju da zasićene masne kiseline i kolesterol uzrokuju srčane bolesti. Onako, usput bi trebalo i naglasiti da dr. Keys nije bio dr. medicine i da je bio jedan od vodećih ljudi svjetski ugledne institucije "American Heart Asociacion" koja i dan danas određuje vrijednosti tlaka i kolesterola u krvi. Ta no-profit institucija financira se od industrije i tada je jedan od njezinih jakih sponzora bila jedna firma koja je imala licencu za proizvodnju margarina.

Nešto prije, za vrijeme velikih ekonomskih kriza, između svjetskih ratova počelo se proizvoditi margarin od ulja iz sjemenki pamuka (bio je jeftiniji od maslaca) a kasnije pa sve do danas proizvodi se industrijska hrana u sve većem opsegu i uz sve manje masnoće i ako već mora onda sa laganim, pročišćenim i obrađenim uljima. Industrijska hrana s malo masnoće je neukusna jer su masti u hrani nosioci ukusa, trebalo je zato dodavati šećere, konzervanse, umjetne arome i druge umjetne dodatke da bi je ljudi uopće jeli. Buknula je prehrambena industrija, okretao se kapital, stvorila se bogatstva. Dakle, prehrambena industrija je u svim proizvodima smanjila masnoće ili ih izmijenila sa štetnim "laganim" industrijski obrađenim masnoćama sa pojačanim dodacima šećera posebno fruktoze. Nastala je i cijela lepeza napitaka koji su toliko puni šećera da je čovjek izgubio osjećaj za prirodnu hranu. Prije 200 g. Amerikanci su prosječno jeli 7 kg. šećera godišnje, krajem 19. i početkom 20. stoljeća oko 38 kg a danas 72 kg.

Nastala je nova kultura hranjenja, skidala se masnoća sa svakog komadića mesa, salate i zelja sa što manje ulja, mliječni proizvodi sa vrlo malo masnoće, iz jaja se odstranjivalo žumanjce. Prešlo se više na čiste proteine kao i na ugljikohidrate. Počelo se jesti i znatno više voća i po potrebi vitamina i minerala u tabletama. Desetljećima nas već prati tzv. piramida prehrane gdje u bazi kao najširi pojas stoje žitarice i kruh tj. ugljikohidrati a na vrhu kao najuži i najmanje potrebni u prehrani stoje masnoće.

Ugljikohidrate unosimo samo kroz biljnu hranu. Kompleksniji ugljikohidrati uz energetsku vrijednost sadrže bogatstvo vitamina i minerala a šećeri iz njih polako se probavljanu i lagano ulaze u krv. Još kompleksniji ugljikohidrati ili balasti su za nas neprobavljivi ali daju nam osječaj sitosti a ujedno hrane bakterije u našim crijevima koje između ostalog proizvode za nas druge potrebne tvari. Jednostavni ugljikohidrati kao šećeri i škrob imaju samo energetsku vrijednost ali nikakvu hranjivost, to su prazne kalorije. Rafinirani šećeri što ih nalazimo posvuda nije prirodno ni predviđen za hranu čovjeku već uvijek u sklopu kompleksnih ugljikohidrata gdje se prirodno nalaze u žitaricama, povrću i voću.

Organizam regulira šećer u krvi sa važnim hormonom inzulinom i to dobro usklađeno i vrlo precizno. Kod previše slatke i škrobne hrane organizam šalje pojačano inzulin u krv koji šalje stanicama šećer a kad se stanice zasite i šećer opade javi se ponovo napadaj gladi a ostaci inzulina u krvi sprečavaju razgrađivanje rezervnog masnog tkiva. Dakle česta glad i time opet slatka hrana i ponavljanje ciklusa dovode da nakon nekog vremena stanice ne mogu više primiti i postanu neposlušne inzulinu. One trebaju i druge sastojke, za svoje obnavljanje i regeneraciju a ne samo šećer za loženje i jednom je dosta, one se izmore.

To se zove otpornost na inzulin a s vremenom nastaje diabetes 2. Ne znajući što će sa suvišnim šećerom, Inzulin daje naredbu tijelu da ga pretvori u masne rezerve za "crne dane" i tako se gomilaju masne naslage. To mi ljudi ne znamo, a medo zna.

Naravno, prehrambenu industriju pratila je farmaceutska industrija jer su ljudi postajali sve bolesniji, pojavila se gojaznost, explozivno je porasla šećerna bolest kao i razne moderne autoimune bolesti i za sve se izmislio neki lijek što je donosilo ogromne dobiti. Naravno da farmaceutska industrija ima i velikih zasluga ali ona ipak živi što se novonastali bolesnici, kojih je sve više, desetljećima krpaju lijekovima jer izliječiti se je gotovo nemoguće. Razine tlaka i masnoće su se spustile i čim bi se pojavili prvi znaci povišenja počelo se sa redovitim lijekovima protiv masnoće u krvi i povišenog tlaka i naravno bezmasnu prehranu.

U svemu tome je jedna stvar neshvatljiva a to je da su ljudi smanjili konzum masti, odbacili normalne masti i prešli na lagana i industrijski obrađena ulja i margarine te još paralelno tome pojačali konzum ugljikohidrata, posebno šećera da bi postali zdraviji a ustvari su se stvorile generacije bolesnih i to od pretjerane gojaznosti, šećernih bolesti, rakova pa do psihičkih i autoimunih bolesti i to u do danas nezamislivim razmjerima. Dakle, vidljivo je da masti nisu problem.

Dr. Bruce Fife, američki stručnjak za prehranu i autor više od 20 knjiga obrađuje u svojim knjigama temu masnoće a posebno zdravstveni učinak kokosova ulja. Zovu ga i "dr. kokosov orah". Kokosovo ulje je poznato i po tome što je vrlo bogato zasićenim masnim kiselinama iako nije životinjska mast ali ima kraće molekule i lako je probavljivo. U svojoj knjizi "The Coconut Ketogenic Diet" daje vrlo bogat i informativan pristup cijeloj ovoj materiji.

On je sa svojim institutom analizirao mnoge studije koje su zadnjih 50-tak godina pokušale Keysovu "kolesterin tezu" dokazati i naišao na sasvim suprotne zaključke. On tvrdi da ne postoje statistike koje bi dokazale povezanost kolesterola i bolesti srca i krvotoka, jednostavno ne postoje uza sve napore zadnjih 50 godina da se povezanost dokaže. Njegovi se pacijenti hvataju za glavu kad im reče da trebaju jesti masnije. 

Spominje i primjere istraživača Vilhjalmur Stefansson i Karsen Anderson koji su početkom 20. stoljeća živjeli među eskimima na sjevernom polarnom području. Imaju vrlo malo povrća a za voće i ne znaju. Hrane se samo ribom i mesom. Sve potrebne hranjive sastojke dobivaju putem masnoće. Meso od soba (karibu) izbjegavaju jer je kao i kunčevina vrlo siromašno mastima a kad ih nevolja natera da ga moraju jesti onda ga umaču u mast od tuljana.

Interesantno, a evropski pomorci bi išli par mjeseci na more u istraživačke expedicije i obolili bi od skorbuta i drugih bolesti nedostatka vitamina a Eskimi žive generacijama a da nisu čuli za vitamine. Oni znaju da će oboliti ako jedu proteine bez masnoće, to se zove otrovanje proteinima ili kunčeva bolest. Tu bi se trebali promisliti mladi ljudi koji se pumpaju proteinima da bi dobili mišiće.

Bruce Fife upozorava i na štetnost šećera od kojih je najopasnija fruktoza koja se rafinira iz šeč.trske, repe i kukuruza a s obzirom da je "bolja" jer sporije podiže inzulin stavlja se u svaku industrijsku hranu i pića. Neki naučnici pretpostavljaju da je ona glavni razlog stvaranja naslaga masti, diabetesa 2 i općenito smanjenja imuniteta protiv bolesti.

I u Evropi ima stručnjaka koji su do istih zaključaka došli no njihov utjecaj u javnosti prigušen dobrom starom školskom metodom u smislu živi kao i dosad a kad problemi naiđu naći će se već neke tablete, moderna medicina i farmacija imaju već za sve rješenje. Farmaceutska i prehrambena industrija čine sve da nova saznanja sporo dolaze u javnost i ulaze u našu svijest. Nezavisni instituti i pošteni znanstvenici nisu pozivani na kongrese, ne financiraju se njihova istraživanja i ne štampaju knjige a po potrebi im se i fizički prijeti jer nisu u interesu jakih lobija farmaceutske i prehrambene industrije. Nije šala, radi se o ogromnom novcu.

Ipak lagano prodiru rezultati novih znanstvenih studija da se uzroci gojaznosti i modernih bolesti moraju tražiti drugdje i da prirodne masnoće nisu uzrok problema već su dio rješenja i ozdravljenja.

Mi govorimo ovdje o zdravim prirodnim masnoćama koje se sastoje od zasićenih, jednostavno nezasićenih i višestruko nezasićenih masnih kiselina u kojima posebno mjesto imaju omega 3 masne kiseline. Uglavnom imaju duge molekularne lance a neka kao kokosovo ulje kratke lance. Prirodne masnoće su esencijalni dio organizma i nema stanice koja nije sastavljena od ovih molekula posebno u ovojnicama stanica čime ih štite i daju stabilnost. Mnoge važne vitamine i neke minerale organizam ne može ni primiti bez masnoće. Drugim riječima možete se kljukati vitaminima i mineralima ali bez masnoće neće ih organizam primiti, kako su ušle tako će i izaći.

Ima i drugih novih masnih kiselina koje se zovu trans-masne kiseline i nastaju različitim industrijskim preradama masnoće. Danas su poznati problemi koje donosi prehrana sa hidriranim uljima kao margarin. Kad bi ljudi znali kako se proizvodi ne bi ga ni pogledali na regalu. Zna se koliko su nezdrava rafinirana, pročišćena i kemijski promijenjena ulja koja se masovno kao malokalorična stavljaju u svu industrijsku gotovu hranu. One stvaraju tzv. slobodne radikale i iscrpljuju zalihe vitamina i minerala. Imaju linearnu strukturu i kad se ugrađuju u tjelesne stanice, čine ih osjetljivima, nezaštićenima i nesposonima da se same regeneriraju. Takve masnoće su izvor bolesti i povezuju se s rakom, srčanim bolestima i diabetesom. Prof.Spitz kaže "ne jedite ništa što ima etiketu". 

Kako Bruce Fife kaže, nagli porast smrtnosti od infrakta koji je do 70-tih godina dosegao svoj vrhunac ne može potvrditi Keysovu teoriju jer je u istom razdoblju pala prosječna potrošnja maslaca sa 9 kg na 2 kg. Udio životinjske masti u prehrani je opao sa 83% na 62% dok je istovremeno potrošnja "laganih" rafiniranih biljnih masnoća u obliku margarina, ulja za friganje i dodataka u industrijskoj hrani porasla za 400 %.

Kolesterol koji uz životinjske masnoće s kojima se može unijeti u organizam kao glavni optuženi od dr. Keysa još uvijek širi strah i paniku u narodu. Kad se spomene kolesterol ljudi su već upola mrtvi od straha. Jest da se do 20 % kolesterola može unijeti hranom ali on je toliko važan za metabolizam da ga organizam 80 % sam proizvodi i regulira njegovu razinu. Na jednoj Njemačkoj-Francuskoj dokumentarnoj emisiji jedan znanstvenik objašnjava slikovito ovako. Jetra proizvodi kolesterol i da bi mogao ići u krv veže ga za protein, dakle lipoprotein LDL koji je poznat kao "zločesti kolesterin". Njegov zadatak je transportirati kolesterin i masnoće u obliku triglicerida zajedno sa vitaminima A,D,E,K..u stanice. On pristane uz stanicu i dade joj sav potrebni materijal za izgradnju, repariranje i djeljenje. Kad se stanica zahvali i uzme koliko joj treba i predade nazad ono što joj ne treba, vrača se sve nazad u obliku HDL kojeg se naziva "dobri kolesterin". Po kojem zdravom razumu LDL lipoprotein, koji donosi potreban materijal stanici može biti loš. Oba su dobra i važna za život i svako umjetno upletanje može poremetiti metabolizam i dovesti do većih problema. Neki naučnici kažu da je povećani kolesterol znak prikrivenih upala i sl. problema i organizam se bori da organe reparira. Najveća koncentracija kolesterola je u mozgu i tu je toliko važan da ga po potrebi mozak sam proizvodi. Neki pretpostavljaju da umjetno utjecanje na kolesterin dovodi s vremenom do parkinsonove bolesti i demencije.. 

Pred nekoliko desetljeća u Francuskoj se jedno selo zatrovalo pesticidima jer su nepropisno prskali. Liječnici su kod bolesnih ustanovili smanjeni kolesterol i tako je farmaceutska industrija došla na ideju da na bazi pesticida proizvedu sredstvo za smanjenje masnoće u krvi. Napravili su i to se nekoliko godina i koristilo ali nuspojave su bile previše vidljive pa su odustali. Danas se uglavnom koriste moderni lijekovi za smanjenje masnoće u krvi, posebno "lošeg" kolesterola tzv. statini, već desetljećima. Bilo kako bilo ali danas su bolnice pune pacijenata sa diabetesom 2, rakovima i tumorima, nervnim bolestima a po staračkim domovima hodaju starci koji se ne odlikuju staračkom mudrošću kao nekad već su zaboravili tko su.

Dali se to može povezati ja neznan, postoje različita mišljenja i različite studije, ali svak se može informirati na svoj način i za sebe je odgovoran. Ja osobno ne vjerujem statistikama naučnika koji nisu neutralni već stoje na platnoj listi velikih firmi.

Moja mati je umrla u 64 godini, a nekoliko godina se čuvala masnoće i pila neke lijekove jer su joj otkrili povećanu masnoću u krvi. Moj otac je stradao na motoru u 81 g. života i nije pio lijekove nego kad su naišle prehlade i gripe narezao bi slanine i pojeo sa kapulom ili s malo češnjaka.

Dakle hranite se normalno i raznoliko, izbjegavajte hranu s etiketom (industrijsku hranu) i brze restorane. Jedite meso, ribu, jaja, punomasne mliječne proizvode, jedite povrće i voće. Ne uskraćujte sebi prirodne masnoće, ni biljne ni životinjske, posebno zdrave su maslinovo ulje, omega 3, i kokosova mast. Ne pretjerujte s kruhom i škrobnim povrćem, ograničite šećere i ne pijte industrijske napitke. Ako ste gojazni i želite smršaviti odviknite se šećera i slatkiša, pogotovo onih skrivenih u napitcima. Ili pređite bez straha par mjeseci na KETOGENU hranu, zahtjeva malo discipline i početne probleme zbog ovisnosti na šećere ali puno obečava.

Siguran sam da vodeći ljudi velikih firmi farmaceutske i prehrambene industrije neće sebi uskratiti sočni biftek dobro prošaran masnoćom. Ne zaboravite, sada do poklada treba pojesti svu slaninu i čvarke.

Pred nekoliko godina izašlo je na naslovnoj strani istog poznatog američkog tjednika "TIME" slika od maslaca i natpis "smijete opet jesti maslac". Masnoća je javno oslobođena krivnje.

 

djelomid1.jpg


tehnoadeo2017 BumbaNG


Image is not available

Od 1988. godine brinemo za Vaš lijepši i zdraviji osmijeh!

Saznajte više

Image is not available

Uz timski rad naših dentalnih tehničara do vrhunskih rezultata

Image is not available

Od sad brinemo o njezi Vašeg lica i tijela uz kvalitetne kozmetičke brendove

Image is not available

Kao i make up-a za Vaše najvažnije trenutke!

Saznajte više

Image is not available

Nudimo uslugu smještaja u novouređenim apartmanima obitelji Nedoklan

Slider

bazenid


Leć - Vodice
+385 22 443 787

TRŽNICA VODICE

Leć - Vodice
+385 22 443 787

TRŽNICA VODICE

Leć - Vodice
+385 22 443 787

TRŽNICA VODICE

Leć - Vodice
+385 22 443 787

TRŽNICA VODICE


Image is not available
Kamila Pamukovića 57, Vodice
mob. 091 888 0500 / 091 6217 217
Image is not available
Kamila Pamukovića 57, Vodice
mob. 091 888 0500 / 091 6217 217
Image is not available
Kamila Pamukovića 57,
mob. 091 888 0500
091/6217 217
Image is not available
Kamila Pamukovića 57,
mob. 091 888 0500
091/6217 217

Gradsko-inicijalni



Foto video vijesti

  1. Foto
  2. Video
Infovodice - Informativno oglasni portal Grada Vodica

Please publish modules in offcanvas position.

Please enter your phone number
and we call you back soon

We are calling your phone

0:00

Thanks,
We will call you back soon.

Whatsapp
Pošaljite vijest ili fotografiju za portal INFOVODICE putem Whatsup-a

Kontakt

Kontakt

Close