×

Upozorenje

JUser: :_load: Nije moguće učitavanje korisnika sa ID: 934

20 Lis 2015
    4635

Moto putopis

Osmodnevna turneja po Europi motorista MK Okit-a

Ocjeni sadržaj
(0 glasova)
0
Poslijednja izmjena dana Srijeda, 02 Prosinac 2015 12:38

Pripremalo se dosta dugo, a tura je ispala još duža...... Provjeravala se ispravnost motora, zakoni u pojedinim zemljama (neznanje baš i ne štiti od kazne), obavezna oprema, mogućnosti noćenja, znamenitosti koje bi željeli vidjeti, mjesta koja bi željeli posjetiti.

 Objedinile su se razno razne želje i tako je tura u startu iznosila, planiranih 3.280 km.

Da će na kraju vjerojatno biti još duža, a da ipak nećemo obići sva mjesta koje smo namjeravali, nismo ni slutili.

U subotu 12.09.2015 članovi MK Okit iz Vodica krenuli su iz Sela u prijepodnevnim satima. Iskreno rečeno trebali smo biti na ručku u Kutini.....ali kako smo okrenuli put preko Bosne u neko doba šaljemo poruku našim članovima Suzi i Švabi u Kutinu : 'sve se bojimo da bi taj ručak moga biti i doručak'. Nije ni čudo. Ne nalazimo se daleko od kuće, a svugdje nešto zanimljivo, zavfrkancija, slikavanje... Još nam nije jasno kao smo uspjeli stići za dana do Kutine. Nakon večernjeg druženja valjalo je poći leći, jer i sutra je dug put.

Slike - prvi dan

2. dan puta planirana je ruta Kutina HR-Nitra Slovačka, cca 400km.
Za Suzu i Švabu je to bilo već 600 km, obzirom da su već u startu počeli slagati probleme. U Kutini im motor nije htio upaliti 1. put. U Barču (Madžarska) 2. put, pa su se vratili kući i zamijenili motor. Trebalo je stići ekipu, pa su do Slovačke granice pomalo divljali.......Na samoj granici čeka ih doček....transparent, pivo i kolači!
U Nitru smo stigli u noći!
Članovi MK Feniks iz Nitre srdačno su nas dočekali, ugostili, pružili nam prenoćište. Predsjednik Willi sljedeći nas je dan poveo u obilazak grada i do Katedrale u Nitri. Osjećali smo se kao kod kuće i stoga HVALA im puno na gostoprimstvu.

Slike - drugi dan

3. dan puta predvidio je rutu Nitra (Slovačka)-Krakow (Poljska). Predviđenih 340 kilometara. Imali smo osjećaj da smo taj dan napravili baaaar 500..... a možda i jesmo? Vožnja kroz mala mjesta i gužva na cesti činila je svoje. Na samoj Poljskoj granici stajanje u lokalnom kafiću.... nema posluživanja gostiju na terasi....i konobarica nas u trenu prevari. 8 pića smo skoro platili preko 300 kuna. Sva sreća pa su naša 'ministrica financija' i Oleg počeli preračunavati naplaćenu svotu. .... Konobarica vraća lovu nazad bez riječi isprike. Uhhhh dobro nas krenulo. U Krakow dolazimo na večer.
Magdalena koja nas prima u svoju kuću na dva dana dolazi već 20 godina ljetovati u Vodice. Okupirali smo joj garažu, sve sobe, kuhinju a bome i kupaonu. Trebalo je doći na red. Kod Magde super večera, planovi za sutrašnji dan i lagano spavanje. Baterije nam se polako prazne.....

Slike - treći dan

4. dan odlučili smo posjetiti rodnu kuću Pape Ivana Pavla II i koncentracijski logor Birkenhau u Auschwitzu. Samo da napomenem da smo u rodno mjesto Ivana Pavla II stigli između ostalog i splavom! Nepovjerenje u točnost planirane ture počelo je rasti toliko da nam je Smilja (koja se u stvari zove Vedrana) u jednom trenutku mislila da ćemo do cilja putovati i avionom.
Kako god u rodnu kuću Pape ušli smo samo zato što nam se žena smilovala. Termini za taj dan bili su popunjeni do poslijepodnevnih sati. Ali valjda je damu šarmirao Predsjednik obzirom da je uručio mali poklon koji je klub donio. U razgledavanju kuće koja je pretvorena u muzej svi smo uživali. Tko god da se nađe u blizini, neka odvoji malo vremena. Stvarno je lijepo.
Žureći, u utrci s vremenom okrenuli smo put Auschwitza. Eeeeee to nas je sve dokrajčilo. Ne mogu opisati taj pritisak u grudima, taj osjećaj i što smo sve tamo vidjeli. Sjećanja naviru, priče iz obitelji odjednom svi proživljavamo...... dobro je bilo vidjeti ali ne želim više nikada posjetiti tako jedno mjesto.
Na večer izvodimo Magdalenu na večeru, razgledavamo grad, smucamo se po kafićima..i opet u jednom trenu umor nas svladava. Valja poći leći.
HVALA ti Magda na svemu. Vidimo se u selu!

Slike - četvrti dan

5. dan startamo iz Krakowa prema Pragu gdje se nadamo da ćemo možda stići još za dana. Planirana kilometraža 400 km, ali odmah ćemo autocestom bar jedan dio puta. Gužva je, pa valja malo stisnuti po gasu. Vođenje ture preuzima Klepe, jer Švabo kao malo davi sa tom svojom navigacijom pa neka to kamiondžija odradi profesionalno. Ipak i njegov je GPS počeo štekati pa se tako nekih 2 sata vrtimo u krug oko Krakowa, malo u ispravnom smjeru, pa malo prema Varšavi, pa opet u krug.... ma ko će ga znati.
Napokon na ispravnom pravcu, dolazimo u Češku ali baš i ne znamo gdje smo. Ni ne čudi nas više. Odvrćemo po gasu, nema više gužve i u jednom trenutku nešto se dogodi, motor koči, Švabo ga lovi, Suza se ukopala na zadnjem sjedalu......Mi ostali vozimo ci cak... Vidimo se već kako letimo kroz zrak... ali ipak ne. Polako stajemo i čak ne padamo. Adrenalin šiba puuunom parom. Zablokirao Švabin motor na autocesti pri brzini od 130 km/h i svi smo živi. Fala ti BOŽE! Valjda još nismo bili na redu. Ekipa ko jedan. Sve se rješava zajednički.
Da nam se nije dogodilo to što se dogodilo, ne bi upoznali Jana, čovjeka iz Motogaraze CZ. Kod njega smo 'sahranili' Afriku bar do proljeća ako ne i zauvijek. Čovjek je na mjestu, srce pravo bikersko. U malom mjestu na samom istoku Češke ima trgovinu s moto opremom, radionu, bar... ,ma sve šta treba motoristima. Tu smo se uspjeli malo sabrati, napraviti pretovar i stvari i ljudi, zakrpati Smilji gumu.... tko zna što nas još čeka.
Obzirom na promjenu situacije, mijenjamo i rutu. Umjesto za Prag, planiramo okrenuti prema Beču. Moramo nadoknaditi propušteno vrijeme. I tu Jan pomaže i telefonski zove kolegu koji ima prenočište u blizini Beča, odmah iza Slovačke granice.

Ma da nam se to ni dogodilo nikada ne došli u Kuty!. Specifično malo mjesto gdje se pločnici dižu u zrak s dolaskom noći. U 22 sata nismo pronašli ništa gdje bi mogli nešto pojesti. Stajemo u seoskoj gostioni samo zato jer je ona jedina još radila. Gazdarica govori da kuhinja ne radi i da za pojest nema ništa. Svejedno naručujemo rundu, kupujemo neke slane štapiće i pitamo za malo vruće vode. Fini –mini iz vrećice već sve rješava...... ali šta se onda događa trebate doživjeti. U gostioni su bila ukupno 3 čovjeka. Jedan ide kući po kruh, drugi po meso, gazdarica odnekud vadi šnicle, salata, donosi se i mošt i rakija, ajme to treba vidjeti. Odjednom svega i previše. Domaćinima se uručuje poklon TZ iza Vodica, nedostaje nam jedna majca...... ma nema veze..... Suza skida svoju. Drugo jutro nas ispraćuju na put s vrućom kavom i obilnim doručkom. Pa sad ovi što ih ide, nek ' skinu koju kilu.
Kad smo već kod kila na motorima smo i radi toga morali napraviti preraspodjelu dobara i ljudi. Klepe je još u Češkoj izgubio svoju Višnju kao suputnicu. Višnja se vozi sa Smiljom, Švabo sa Klepom, Suza sa Olegom, jedino Bumba zadržava Dinu, ali i preuzima najtežu prtljagu. Ona torba s alatom je sigurno imala 20 kila hahaaahaa.
Klepe je časno trpija svog Šacija...... Smilja je suuuper to sve odradila. Kad se samo sjetimo onih provlačenja između kolona i one 'bure' šta nas je htjela odpuhat..... Oleg kapa do poda. Svaki puta kad se Suza penjala na motor mislili smo da ćeš se prevrnuti.

Slike – peti dan

6. dan putovanja odvozio se na relaciji Beč (Austrija) – Bechtesgaden (Njemačka).
U kratkom razgledavanju Beča uživali smo pod 32 stupnja C. Brod na Dunavu s bazenom izazvao je želju za kupanjem. Ipak smo ostali kod šetnje. U centru grada, u jednom od kafića susrećemo nogometaša hrvatske reprezentacije. Ekipa baca sliju. Put nastavljamo prema Njemačkoj. Više ni ne znamo koliko nas kilometara čeka. Navigacija pokazuje šta hoće. Valjda je i ona malo 'prolupala'. U Bechtesgaden stižemo kasno..... valja ne smijemo doći po danu. Čeka nas Branka u svom restoranu Dalmacija. Branka naša, nadamo se da ti nismo bili naporni. Ma i poklon je Švabo zafrka..... dao ga onoj Rumunjki koja nas je oderala za noćenje... ili nije... ipak je to zapad.
Da ne ispadne kao da smo putem samo jeli i pili....a i vozili se, u Bechtesgadenu smo ostali 2 noći, i 1 dan.......opet došli u mrak heheee. Posjetili smo Kehlstein haus ili kako su to amerikanci nazvali Orlovo gnijezdo i rudnik soli. Oduševljeni smo bili svim viđenim i zaključili da bi bilo dobro vratiti se ovdje skupa sa djecom. Inače, mjesto se nalazi ispod samih Alpi, nije skijaški atraktivno ali ima fantastičan zrak tako da ovdje sezona traje proljeće, ljeto i jesen. Idealno mjesto za asmatičare i osobe s kroničnim bronhitisom. Prije kretanja kući dočekala nas je ceduljica zakvačena na Klepinu kacigu na kojoj je pisalo ovako nešto: 'Dragi moji Hrvati, sretan Vam put i neka Vas čuva dragi Bog. Vaša Antonija'. Eto pa svuda nas ima.
A da je svijet mali pokazalo se na ovom putu doista tako. Tamo negdje na putu prema Beču sreli smo motoriste, bračni par iz Litve. U dvije rečenice rekoše da putuju za Vodice u moto kamp. Eto kako se neke stvari poklope. Bumba i Klepe zovu Peronju i Piću i organiziraju da ljude neko dočeka. Pa sad ti reci....... U Bechtesgadenu upoznajemo holanđane, motoriste, ženu i muža koji su upravo na povratku iza Vodica.

Slike - šesti dan

8. dan putovanja po kilometraži je najkraći i cilj nam je Žiri u Sloveniji. Samo 230 km. Eeeee sad da na tom putu ne živi Franz možda bi i došli brzo. Ali svako stajanje je kobno. A sad ti ne stani. Usput se opet malo slikamo kod velikog željeznog motora u blizini Faak an See. Ma pomalo. Trebali smo u Villach po malo moto opreme, ali smo šoping obavili kod čeha, a mjesta na motorima više nema tako da smo to ipak preskočili. Usput ručak na cesti..... ma uživancija.
Dolazak u Žiri za dana. Pravo čudo. MK Sairach domaćin za noćenje, dočekuju nas Vine i Stane, ali i Ante – Živac i Robert – Bumba.

Slike - sedmi dan

Spavanje prvoklasno, večera i doručak kod Pavla. HVALA Mk Sairach, HVALA Pavle!

9. dan stižemo kod Tomice (naš novi član) u Lučko. Ajme koji doček. Bit će da još i danas vadi iz leda spizu koju nam je pripremio za ručak.
A neću ga ni hvaliti jer on je naš.... A i mi smo od tog trenutka njegova briga. Rastajemo se od Suze i Švabe jer oni idu doma, Tomica ih odvozi na autobusni kolodvor u Zagrebu gdje sjedaju na autobus za Kutinu. Ostatak ekipe polako kreće za Vodice. Na putu do doma malo nas isprala kišica i dobro osušila i izljuljala bura, ali to je taj gušt.

Slike - osmi dan

Do sljedeće turneje........

Još jednom HVALA svima, TZ -u grada Vodica na poklonima koje smo raznosili po Europi, svima koji su nas ugostili i pomogli na bilo koji način realizirati ovo putovanje, a da ne zaboravimo naše drage babe koje su čuvale naše malene.

MK OKIT Vodice

djelomid1.jpg


Najnovije
  • Nedjeljno litretavanje po Vodicama: Nakon šetnje i kupanja na birališta
    Information
    Podijeli
    Information

    Nedjeljno litretavanje po Vodicama: Nakon šetnje i kupanja na birališta

    Information
Najčitanije
Image is not available
Kamila Pamukovića 57, Vodice
mob. 091 888 0500 / 091 6217 217
Image is not available
Kamila Pamukovića 57, Vodice
mob. 091 888 0500 / 091 6217 217
Image is not available
Kamila Pamukovića 57,
mob. 091 888 0500
091/6217 217
Image is not available
Kamila Pamukovića 57,
mob. 091 888 0500
091/6217 217
Slider
Oglasi
Infovodice - Informativno oglasni portal Grada Vodica

Please publish modules in offcanvas position.

Please enter your phone number
and we call you back soon

We are calling your phone

0:00

Thanks,
We will call you back soon.

Whatsapp
Pošaljite vijest ili fotografiju za portal INFOVODICE putem Whatsup-a

Kontakt

Kontakt

Close