Mediteranska prehrana u Dalmaciji

Prema mišljenjima stručnjaka diljem svijeta mediteranska prehrana je jedna od najzdravijih i najkvalitetnijih oblika svakodnevne prehrane. Osim što povoljno utječe na zdravlje svakog pojedinca, a uz ovako izbalansiranu prehranu možete izgubiti i tjelesnu masu ako vam je do sada predstavljala problem.

U narednom tekstu saznajte više informacija o tome što je mediteranska prehrana, koje namirnice čine kostur znamenite prehrane i zašto se ljudi koji se hrane na ovakav način osjećaju bolje, poletnije i zdravije.

Mediteranska prehrana kao najzdravija u dalmatinskim krajevima

Mogli bismo reći da je mediteranska prehrana vrlo slična pravilnoj piramidi prehrane koja je napravljena prema smjernicama svjetske zdravstvene organizacije i prihvaćena kao standard. Smjernice za mediteransku prehranu svake godine su dorađuju i poboljšavaju, no temelj je uvijek isti. Ono što je važno napomenuti je činjenica da ljudi žive u modernom periodu kada mnogo radimo, izloženi smo stalnom stresu zbog ubrzanog u urbanog načina života, jedemo brzu i nezdravu hranu, nemamo vremena za kuhanje, malo se krećemo, a društveni standard su se promijenili.

U novim smjernicama mediteranske prehrane također su uključene sljedeći faktori poput: način na koji kuhamo namirnice, način na koji ih pripremamo, a na kraju i kako ih konzumiramo. Mediteranska prehrana bogata je kvalitetnim proteinima ribe, složenim ugljikohidratima, nezasićenim masnoćama, mineralima, vitaminima i antioksidativnim tvarima.

Namirnice čine temelj mediteranske prehrane

Prema piramidi mediteranske prehrane koja obuhvaća i najčešći oblik prehrane stanovništva U Dalmaciji kaže da bismo na dnevnoj bazi trebali unositi:

 Žitarice (tjestenina, riža, krumpir, kukuruz, druge potpune odnosno cjelovite sjemenke, krupica, kruh)
 Povrće (blitva, raštika, zeleno lisnato povrće, patlidžani, rajčice). Preporuča se da bude sezonsko.
 Voće (grožđe, dinja,limun, agrumi, trešnje, nar i sl.)
 Orašasti plodovi (dobar izvor masnoća) i mahunarke (slanutak, bob, grah koji su bogati proteinima i zamjena za meso)
 Maslinovo ulje ( jedan od glavnih izvora prehrambenih masnoća s visokim hranjivim vrijednostima)
 Mlijeko i mliječni proizvodi (jogurti s malo masnoće i sirevi)

Tjedno:
 Nemasno meso, riba i morski plodovi
 Slastice (umjereno)

Mjesečno:
 Crveno meso i razne masnoće

Također je važno naglasiti da je bitno da čovjek redovno održava svoju tjelesnu aktivnost kao i da bude umjeren u konzumaciji alkohola. Prema savjetima stručnjaka preporučuje se jedna čaša za žene dok muškarci mogu popiti i do dvije čaše vina. Naravno tu je i svakodnevno konzumiranje vode od 1.5-2 litre dnevno.

Zaključak:
Mediteranska prehrana je jedan od standardnih načina prehrane u Dalmaciji. Lokalno stanovništvo zbog same prirode, kulture i blizine more od davnina je bilo sklonu lovljenju ribe i morskih plodova pa tako i njihovom redovnom konzumiranju. Riba je bogata omega-3-višestruko nezasićenim masnim kiselinama i odlična za ljudski organizam. Također tu je i maslinovo ulje u kojem je sadržana gotova sva mast koju bismo trebali dobiti, a dio je svake dalmatinske kuhinje. Za mediteransku prehranu važna je umjerena konzumacija mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, a potrebno je više u prehranu uvesti sezonsko voće i povrće kao i složene ugljikohidrate poput krumpira, riže, palente, tijesta i sl.

Autor: mag.nutricionizma Marina Jakšić