Obitelj Šikić na Kornatima uzgajaju ovce, pčele i masline, a želja im je krenuti i u smjeru zdravstvenog turizma

- Maslinarstvom se odavno bavimo, ovce smo imali, a pčele je izabrao suprug Jakov. Naime, naš susjed u Murteru je pčelar te je uz njega počeo svladavati osnove jer je uz svoj posao imao dovoljno slobodnog vremena. Prvo je nabavio dvije, tri košnice, a malo po malo odlučili smo u potpunosti posvetiti našem gospodarstvu i dati otkaze na našim poslovima – priča nam Ana Šikić, vlasnica OPG-a Piškera.

Suprug Jakov većinu vremena boravi na Kornatima i na kopno stiže samo blagdanima. Ana je preko tjedna s djecom u Murteru, a svakog vikenda i čitave praznike oni dolaze k njemu. Najveći nedostatak njihova OPG-a je električna energija koja je nedostupna na otoku Piškera. No, zahvaljujući natječaju LAG MORE 249 za mlade poljoprivrednike ostvarili su potporu od 50 tisuća eura, od čega je najveći iznos otišao za kupovina solarnih panela i sve potrebne opreme od fotonaponskih ćelija, akumulatora...

- Od tog novca nabavili smo i električnu vrcaljku za med, korito za otklapanje saća, posude za čuvanje meda sa stalcima, 20 novih nukleusa sa satnom osnovom, odnosno nove košnice kojima su se zamijenile starije. Također, kupili smo i velike spremnike za vodu, koje smo postavili nadzemno te ih ozidali u kamen kao suhozid bez veziva kako bi ih štitili od sunca, zatim jaču motornu kosu i pumpu za vodu kojom crpimo vodu iz arteškog bunara. Veseli nas jako što smo uredili štalu što će nam sada puno značiti zbog dolaska čagljeva koji nam uništavaju stada.

Naime, kornatske ovce tijekom cijele godine se kreću slobodno po krškim pašnjacima. Jedu što nađu, a njihovi ih vlasnici love dva puta godišnje kako bi im provjerili zdravlje, izvadili krv, šišali ih i stavili im markice. No, pojavom čagalja unazad koju godinu njihovo je stanje sve lošije.

- Prije dvije godine imali smo preko 40 janjaca koji su nam služili za prodaju. Više ih uopće nemamo, a ovce su sve lošije. Borimo se s tim te se nadamo da ćemo poslije ljeta kupiti domaće ovce koje će moći biti puštene po danu, a noću zatvorene.

Što se tiče pčela, inače imaju od 10 do 20 košnica, dok ih je trenutno 15. I one su stacionirane na Piškeri tijekom cijele godine gdje u najvećem postotku raste kadulja i nešto drače. Zbog toga teško preživljavaju zimu i postaju jače zajednice. No, upravo se zato njihov med ističe među morem kaduljinog meda na tržištu.

- Zakonski, med da bi se zvao kaduljin treba imati najmanje 15 % udjela kadulje, dok ga naš ima 80 %. Kadulja spada u najzdravije biljke s našim prostora, uz svoja antibakterijska i antivirusna djelovanja na čovjeka. Naša djeca jedu ga gotovo svaki dan te sa sigurnošću mogu reći da više nema toliko bolesti i viroza, imunitet im je odličan.

Ana je prošle godine završila tečaj Hrvatskog apiterapijskog društva o korištenju ovog jedinstvenog meda u svrhu apiinhalacije, kao pomoć u liječenju bolesti dišnih organa. Funkcionira tako da se poseban inhalator spaja na košnicu, a čovjek potom udiše njen zrak u kojem se nalazi med, propolis, vosak, matična mliječ, pelud... U Sloveniji je ova terapija dosta raširena, dok je u Hrvatskoj tek u začecima.

- U Hrvatskoj ima tek desetak takvih komora. Kroz godinu dvije nadamo se da ćemo ih i mi imati te tako na Kornatima po prvi put uvesti jedan oblik zdravstvenog turizma. S ulaganjem u Kornate krenuli smo tek prije par godina te nam je potrebno još vremena da bi sve osposobili. Prošlu godinu krenuli smo s organiziranim turama na našem gospodarstvu, a napravili smo i prezentacijski centar u kojem će gosti moći čuti o povijesti Kornata i pčelarstva općenito, vidjeti postupak rada, kako se sve radilo nekad, a kako danas te posjetiti vidikovac i okupati se u kristalnom moru. Želja nam je da se naše eko gospodarstvo razvija u takvom smjeru – naglasila je na kraju gospođa Ana.