Kolovoz 11, 2023 3537

Tomas Šprljan: Obogaćuje turističku ponudu Vodica rukotvorinama od rogova goveda

Ocjeni sadržaj
(8 glasova)

Rogove sve teže nabavlja. Za izradu pojedinih predmeta koristi čak 14 strojeva. Kvalitetne rukotvorine dobije od roga goveda koje je staro nekoliko godina. Izrađuje narukvice, ogrlice, trzalice, privjeske i još štošta. Tko? Tomas Šprljan. A kako je sve krenulo ispričao nam je.

- Dolaskom u Zagreb prije petnaestak godina počeo sam se iz hobija baviti izradom ukrasnih i uporabnih predmeta od drveta, kosti i sličnih prirodnih materijala. Prije sedam godina upoznao sam pok. Antuna Penezića, posljednjeg hrvatskog češljara i u njemu pronašao majstora koji me želio podučavati obradi materijala kao što su roževina i bijela kost. Potaknuo me da nastavim s češljarstvom i izradom nakita i ukrasnih predmeta od rogova goveda – započeo je Tomas Šprljan.

Iako još nema položen majstorski ispit za češljara, Šprljan (51) je nastavio s hobijem.

Prije dvije godine otvorio je obrt i započeo s radom. Iako po struci bravar, roževina je postala njegov novi posao, kojeg je ovog ljeta iz Zagreba, gdje inače živi, "preselio" u Vodice.

- Ove godine započeo sam ljetnom prodajnom izložbom u Vodicama gdje sam želio na svoj način obogatiti turističku ponudu – dodaje.

Rukotvorine izrađuje od rogova goveda, ali ponekad mu za oko "zapne" i dobra kost goveda ili drvo masline, koje se lakše obrađuje. Kroz njegove ruke "prošli" su kvalitetni rogovi istarskog boškarina i simentalskog vola, ali takvih je u posljednje vrijeme sve manje.

- Goveda je danas vrlo malo u Hrvatskoj, a ona koja pronađem često su bez rogova. Za sada imam dovoljno materijala za rad, ali kako će biti s nabavom u budućnosti pitanje je. Uz to važna je kvaliteta roga. Najbolji su rogovi od životinje koja je stara sedam, osam godina, a na zdravlje roga najviše utječe koliko vremena životinja pase, provodi li dosta na otvorenom i suncu – objašnjava Šprljan.

Kada nabavi kvalitetan rog kreće s izradom. Na tradicionalan način, ručno, uz pomoć posebnih alata koje je otkupio od supruge pok. Penezića.

Proces izrade nije ni malo jednostavan. Ali može izraditi sve i svašta: češljeve, nakit, ukrasne predmete, trzalice, broševe, privjeske, pribor za jelo i još mnogo toga. Nema onog što mu nije drago izraditi, ali proces izrade nije uvijek isti. Neke je predmete lakše, neke teže napraviti. Tako primjerice, za izradu češlja koristi 14 različitih alata.

- Rog se najprije reže, potom se kuha i grije na plamenu kako bi se mogao rastvoriti kliještima. Zatim se stavlja na prešanje, čisti i onda se izrezani komadići stavljaju u vruću prešu na 120° C. Potom slijedi rezanje svakog zuba češlja, što osim znanja iziskuje vrijeme, strpljenje i preciznost. Ali konačan proizvod je jedinstven i neponovljiv, a uz to prirodan. I zdrav za uporabu. Češalj od roževine ne izaziva elektricitet, ne iritira vlasište, potiče cirkulaciju i smiruje – objašnjava Šprljan.

Osim češlja i ostali proizvodi od roga goveda su prirodni i jedinstveni - unikati.

Prošle godine Šprljan je dobio i potporu Ministarstva kulture i medija za očuvanje nematerijalne kulturne baštine – češljarstva.

- Želim sačuvati i nastaviti tradiciju izrade predmeta od roževine i kosti te tako očuvati kulturno dobro Republike Hrvatske koje je trenutno ugašeno. Uz to jedan od ciljeva je i podizanje svijesti o uporabi zdravih, prirodnih, domaćih i ručno izrađenih proizvoda, te podizanje svijesti o važnosti o održivom korištenju kulturne baštine – govori nam Šprljan.

U planu mu je promocija i prodaja proizvoda putem sajmova, izložbi i Interneta. A kad vidi zadovoljnog kupca on je još zadovoljniji.

- Kupci, koji prepoznaju proizvod, imaju vrlo pozitivnu reakciju i često se ponovno vraćaju kupiti još ponešto. Za sada su to najčešće strani državljani. Zadovoljan sam i nadam se da će se sve više prepoznati korist prirodnih i zdravih materijala. Na žalost, životne okolnosti i uvođenje plastike kao materijala za izradu brojnih predmeta, promijenili su navike potrošača te potisnuli roževinu i prirodne materijale – za kraj nam je rekao.

Zato Šprljan nastoji to promijeniti.

djelomob1.jpg