9.83°C
Hrvatska je zemlja koja se može pohvaliti tradicijom izgradnje drvenih brodova. A ono sa čime se ne može pohvaliti je da bi ta, višestoljetna tradicija mogla završiti sa Šimom Perkovom. Ovaj Tribunjac sa vodičkom adresom je posljednji hrvatski kalafat. Zanat je izučavao kod pokojnoga Ignacija Stipaničeva i njegovog sina Igora u Sovlju, a može se pohvaliti da je sudjelovao u izgradnji četrdesetak drvenih brodova, od kojih je dva kompletno izgradio sam.
Zanimalo nas je kada je sve počelo i kako se rodila želja baš za ovim zanimanjem, na što Šime odgovara;
" Kada sam imao 5 godina, prošao sam priko škvera u Sovlju i pitao mater koliko triba platiti da bi ja tamo radio. Matera je rekla: kad ćeš biti velik oni će tebi platit. Tako je i bilo."
Ono što mu čini zadovoljstvo u tom poslu je, kako kaže, sam način izrade broda, a kada se okrene iza sebe nakon mukotrpnog rada i vidi rezultat, to onda postaje nagrada, objašnjava nam Šime.
Prije nekoliko godina dovršio je i svoj vlastiti drveni brod, Jastog, sa kojim vozi rute za turiste preko ljeta.
Na njemu je kao dvadesetidvogodišnjak radio zajedno sa rođakom Tomislavom Juričevom-Špirićem 690 radnih dana, a ono što je zanimljivo je da je taj brod bio 15m dug, a nakon radova i renoviranja se "produljio" za 4 metra. Ističe i to da je puno je teže renovirati brod nego ga graditi ispočetka.
Šime je sada, kao što smo spomenuli, u turizmu, ali mu je želja nastaviti se baviti brodogradnjom;
"Nisu brodovi problem, problem je birokracija. Prečeste su inspekcije i otežavaju ljudima posao. Ima ljudi koji bi se bavili ovim poslom, ali kada vide koja je to borba sa vjetrenjačama brzo odustaju. Također, struka ne prati zanat. Mislim da više nema niti škole za kalafata. Puno ljudi misli da je to oblik stolarije, a sa stolarijom brodogradnju veže samo drvo, odnosno materijal sa kojim se radi", govori Šime.
Ipak, postoji nekoliko entuzijasta koji i dalje održavaju ovu tradiciju kao što su škver Stipaničev u Sovlju i onaj kod Marka Bačvara.
Oni su jedni od posljednjih koji se bore da izgradnja drvenih brodova u Hrvatskoj ne izumre.
"Ne trebaju nam nikakvi poticaji. Treba nam samo da nas birokracija pusti da radimo", zaključuje Šime.
