Ploviti se mora: kako su brodovi povezivali otoke kroz povijest

Ploviti se mora….Navigare necesse est ili ploviti se mora, stara je latinska izreka koja pokazuje čovjekovu želju i težnju za otkrivanjem novih horizonata. 

Brodska veza između kopna i otoka uvijek bila je žila kucavica pogotovo ako spomenemo da je nekada na otocima živjelo mnogo više ljudi nego danas.

Tijekom drugog svjetskog rata, većina brodova koji su povezivali otoke završili su na dnu mora ili su bili oštećeni i neispravni te ih nije bilo moguće uključiti u plovidbu.

Nakon drugog svjetskog rata, s obzirom na situaciju, mnogi brodovi su nacionalizirani, dok su parobrodi izvađeni s dna i tek su nakon obnove stavljeni u funkciju plovidbe između 1946. i 1950. godine.

Kako nije bilo prometnica, mjesta uz obalu su također bila povezana samo brodovima sve do izgradnje Jadranske magistrale te šibenskog i skradinskog mosta.

Plovidba prema otocima također je bila izazov. Trajala je duže nego danas, obilazilo se više otoka u jednoj liniji, a na brodovima se družilo, kartalo, pjevalo, pisalo zadaće, a i ljubovalo.

Brodovi su ljudima bili sve. Dovozili su život, vijesti i opskrbu, a odvozili su stanovnike u grad, na posao, u školu.

Važan događaj svakog dana bio je dolazak i odlazak broda, a sve što se trebalo saznati, saznalo se na rivi.

U početku su plovili parobrodi, odnosno brodovi  koji su popravljeni od ratnih stradanja i stavljeni u plovidbu kao što su brodovi Perast i Lapad koji su nakon drugog svjetskog rata izvađeni s morskog dna. Lapad je potopljen 1943. godine u Splitu, a Perast je iste godine potopljen u Zadru. Nakon što su izvađeni,  godinama su povezivali otoke šibenskog arhipelaga. Bio je tu i parobrod Kupari, Krk i još mnogi.

Parnjaci su bili poznati po svom crnom dimu tako da si morao paziti gdje se na brodu nalaziš jer bi na kopno došao sav od čađe s obzirom da nije uvijek bilo mjesta u salonima.
Iako već tada stari, parobrodi su svoje putnike sigurno doveli kućama, a stanovnici ih od milja nazivaju Vaporima.

Kasnije, povlačenjem parnih brodova liniju su malo pomalo preuzimali motorni brodovi poput Marina Držića i Ivana Gundulića, a kasnijom obnovom flote u liniju se uključili i brodovi Karlovac i Ohrid. Ohrid je jedan od serije brodova čija će uloga godinama kasnije doći u prvi plan.

Ali to je jedna druga priča koja će također biti ispričana na portalu InfoVodice.

Piše: Robert Udiljak