Dagnje su stoljećima sastavni dio prehrane na hrvatskoj obali – lako dostupne, nutritivno vrijedne i iznimno cijenjene u gastronomiji. No, nekada bogata prirodna staništa duž obale danas su sve siromašnija, a sve češći su i problemi u uzgoju.

U okviru nedavnog terenskog uzorkovanja provedenog u sklopu projekta BivalveSPEECH, financiranog od Hrvatske zaklade za znanost, zabilježena je temperatura mora od čak 24,7 °C na površini uzgajališta u Novigradskom moru – i to već početkom lipnja. Znanstvenici upozoravaju da ovako rani porast temperature može značajno ugroziti razvoj i preživljavanje školjkaša tijekom ostatka ljeta.

Ranija istraživanja provedena u sklopu BiVACME projekta, koja su uključivala ušće rijeke Krke i Malostonski zaljev, pokazala su kako dagnje tijekom najtoplijih mjeseci godine praktički prestaju s rastom. Ta su saznanja potvrđena analizom izotopa i kemijskog sastava ljuštura, a detalji su dostupni u znanstvenom radu objavljenom na poveznici: https://doi.org/10.1016/j.palaeo.2024.112367.

Kao jedno od mogućih rješenja za ublažavanje negativnih posljedica klimatskih promjena, znanstvenici predlažu spuštanje pergolara – mrežica za uzgoj školjki – u dublje, hladnije slojeve mora, što je već praksa u južnijim dijelovima Mediterana. No, takvi zahvati povećavaju troškove proizvodnje i mogu utjecati na cijenu i dostupnost dagnji na tržištu.

Institut poručuje kako je ključno nastaviti s praćenjem okolišnih promjena te prilagodbom uzgojnih metoda, kako bi se očuvala ova vrijedna grana prehrambene i gospodarske tradicije.

“Pred nama su izazovi, no rješenja postoje. Znanost i iskustvo moraju ići ruku pod ruku ako želimo sačuvati proizvodnju školjkaša u novim klimatskim uvjetima,” poručuju iz Instituta.