Na račun vam je sjeo novac koji ne očekujete? Nemojte ga odmah vraćati osobi koja vas nazove

Prva reakcija većine ljudi vjerojatno bi bila pomoći i novac jednostavno poslati natrag.

Ipak, prije bilo kakve nove transakcije pametnije je stati i kontaktirati svoju banku.

Pogrešne uplate zaista se događaju. Dovoljna je pogreška u podacima za plaćanje da novac završi na računu kojem nije bio namijenjen. No istodobno su financijske prijevare sve sofisticiranije, pa nije dobro postupati samo prema uputama osobe koja vas je iznenada kontaktirala.

Najsigurniji put je da se pogrešna uplata rješava preko banke.

Novac koji vam je greškom uplaćen nije automatski vaš

Činjenica da je novac završio na vašem računu ne znači da ste postali njegov vlasnik.

Zakon o obveznim odnosima poznaje institut stjecanja bez osnove. Kada dio imovine jedne osobe bez pravne osnove prijeđe u imovinu druge osobe, stečeno se u pravilu mora vratiti.

Dakle, ako vam netko stvarno greškom uplati 1.000 eura, ne biste trebali računati da ste neočekivano dobili 1.000 eura koje možete slobodno potrošiti.

Ali to ne znači ni da biste trebali slijepo slijediti upute nepoznate osobe koja vam se javila telefonom, WhatsAppom, SMS-om ili e-mailom.

Zašto novac ne poslati odmah sami?

Zato što bi vraćanje novca bilo nova transakcija koju vi sami autorizirate.

Posebno treba biti oprezan ako osoba koja vas kontaktira traži da novac pošaljete na IBAN koji nije isti kao račun s kojeg je uplata stigla.

Primjerice, na vaš račun sjedne 800 eura, a ubrzo vas netko nazove, ispriča uvjerljivu priču o pogrešci i kaže:

„Molim vas samo vratite novac, ali pošaljite ga na ovaj drugi račun jer je to račun moje supruge/tvrtke/prijatelja.“

U takvoj situaciji nemojte nagađati tko je stvarni vlasnik novca niti zašto se traži uplata na drugi račun.

Nazovite banku.

Banke imaju postupak za pogrešno izvršene uplate

Zakon o platnom prometu uređuje i situaciju u kojoj je platitelj naveo pogrešnu jedinstvenu identifikacijsku oznaku primatelja.

Banka platitelja dužna je poduzeti razumne mjere kako bi pokušala vratiti sredstva, a banka primatelja mora s njom surađivati i dostaviti relevantne informacije potrebne za pokušaj povrata.

To je vrlo važan razlog zbog kojeg nije potrebno rješavati problem privatnim dogovorom s nepoznatom osobom.

Ako vam je stigla uplata za koju ne znate zašto ste je primili, obratite se svojoj banci, objasnite što se dogodilo i postupajte prema njezinim uputama.

Ne trošite novac dok se ne utvrdi kome pripada

Jednako je loša ideja zaključiti da je novac vaš samo zato što se nalazi na računu.

Ako znate da vam uplata ne pripada, nemojte je trošiti dok se situacija ne razjasni.

Primjerice, primite 2.500 eura od osobe ili tvrtke s kojom nikada niste poslovali. Ako taj novac odmah potrošite, eventualna obveza vraćanja time neće jednostavno nestati.

Pravila o stjecanju bez osnove upravo služe situacijama u kojima je netko primio imovinsku korist za koju ne postoji pravna osnova.

Poseban alarm: Traže vaše kartične ili bankovne podatke

Ako osoba koja navodno pokušava dobiti svoj novac natrag od vas zatraži podatke kartice, PIN, CVC/CVV broj, jednokratnu autorizacijsku šifru, lozinku za mobilno ili internetsko bankarstvo – prekinite komunikaciju.

Za povrat novca takvi podaci nisu potrebni.

Nacionalni CERT upozorava da je za uplatu novca na vaš račun drugoj strani potreban IBAN, a ne podaci bankovne kartice ili token internet bankarstva.

Policija također upozorava na financijske prijevare u kojima počinitelji od građana traže pristupne podatke internet bankarstva, jednokratne kodove, PIN, podatke kartice ili instaliranje aplikacija za udaljeni pristup uređaju.

Posebno je opasan zahtjev da tijekom telefonskog razgovora instalirate aplikaciju, uključite dijeljenje zaslona ili omogućite nepoznatoj osobi pristup mobitelu ili računalu.

Banka to od vas neće tražiti kako bi riješila običnu pogrešnu uplatu.

Što napraviti ako vam sjedne nepoznata uplata?

Prvo provjerite detalje transakcije u svojem bankarstvu.

Ako uplatu ne možete povezati s plaćom, povratom novca, prodajom nečega, članom obitelji ili nekom drugom očekivanom transakcijom, nemojte je trošiti.

Ako vas netko kontaktira i tvrdi da je novac njegov, nemojte na temelju samog poziva ili poruke raditi novu uplatu.

Kontaktirajte svoju banku putem službenog telefonskog broja ili odlaskom u poslovnicu i objasnite da ste primili novac koji ne očekujete.

Ako se radi o stvarnoj pogrešci, banke mogu provesti odnosno koordinirati postupak povrata.

A ako osoba počne stvarati pritisak, tražiti hitnu uplatu na drugi račun, bankovne podatke ili instaliranje aplikacije, situaciju treba promatrati kao mogući pokušaj prijevare.

A što ako ste novac već poslali?

Ako ste nakon poziva nepoznate osobe već izvršili transakciju, a zatim posumnjali da ste prevareni, reagirajte odmah.

Kontaktirajte svoju banku i objasnite što se dogodilo. Što se prije reagira, veća je mogućnost da banka može poduzeti određene korake vezane uz transakciju.

Ako ste nepoznatoj osobi dali podatke kartice, pristupne podatke internet bankarstva ili autorizacijske kodove, banci to treba odmah naglasiti kako bi mogla zaštititi račun i pristup bankarstvu.

Sačuvajte poruke, e-mailove, telefonske brojeve, potvrde transakcija i snimke zaslona te slučaj prijavite policiji.

Jedno pravilo može spriječiti veliki problem

Neočekivana uplata može biti sasvim obična ljudska pogreška i novac koji vam ne pripada treba vratiti.

Ali ne morate sami utvrđivati tko govori istinu niti novac slati na račun koji vam nepoznata osoba diktira preko telefona.

Ako na računu vidite novac kojem ne znate porijeklo, najjednostavnije pravilo je: ne trošite ga, ne šaljite ga dalje na svoju ruku i kontaktirajte banku.

Ako je uplata doista pogrešna, postoji način da se problem riješi kroz bankarski sustav. Ako nije, upravo ste izbjegli moguć pokušaj prijevare.