Da se ne zaboravi – Šižgorić o festivalu, svjedocima i budućim planovima
Festival Hrvatske vojne povijesti nastavlja priču o događajima koji ne smiju biti zaboravljeni
Festival Hrvatske vojne povijesti „Ruža Hrvatska“, koji se tijekom rujna održava na više lokacija u Šibeniku i okolici, donio je niz predavanja, tribina, filmskih projekcija i svjedočanstava posvećenih Domovinskom ratu i novijoj hrvatskoj povijesti. O dosadašnjem tijeku festivala, njegovoj organizaciji i planovima za budućnost za emisiju Kolure o bisera govorio je jedan od organizatora Željko Šižgorić.
Kako je istaknuo, poseban izazov bila je organizacija projekta koji se u ovakvom obliku održava prvi put, s programom raspoređenim tijekom gotovo cijelog rujna.
Velik motiv organizatorima bila je 35. obljetnica Šibenske bitke, a jedan od glavnih ciljeva festivala dati je prostor neposrednim sudionicima ratnih događanja kako bi svoja iskustva prenijeli javnosti.
– Svi naši branitelji koji su bili autentični svjedoci tih događaja zaslužuju da se njihove priče čuju. Upravo takve događaje želimo iznijeti u javnost kroz ljude koji su u njima sudjelovali – kazao je Šižgorić.
Posebno je izdvojio svjedočanstva sudionika događaja u Mandalini tijekom rujna 1991. godine, kojima je bilo posvećeno i jedno od predavanja u sklopu festivala. Prema njegovim riječima, riječ je o važnom dijelu ratne povijesti Šibenika o kojemu šira javnost još uvijek ne zna dovoljno.
Šižgorić je potvrdio da organizatori namjeravaju nastaviti s festivalom i idućih godina. Kaže kako već sada imaju velik broj novih tema i svjedočanstava hrvatskih branitelja koja bi željeli predstaviti.
– Ovo je bio pokazatelj da nam takvi sadržaji trebaju. Mnogi ljudi, čak i iz Šibenika i Šibensko-kninske županije, ne znaju brojne detalje. Posebno želimo doći do mladih, bez obzira na to jesu li osnovnoškolci ili srednjoškolci. Želimo biti autentični i sadržajni, da se ne zaboravi – naglasio je.
Program festivala održavao se na nekoliko lokacija, među kojima su Katolička osnovna škola, Kulturna udruga Tribunj i Civitas Sacra, uz sudjelovanje brojnih gostiju i predavača.
Dio programa bio je posvećen i filmskim ostvarenjima te osobnim svjedočanstvima. Među njima je priča Marijana Gubine i film „260 dana“, temeljen na njegovoj autobiografskoj knjizi i iskustvu ratnog zatočeništva koje je proživio kao desetogodišnji dječak.
Prikazan je i dokumentarni film „Od toga dana“ redateljice Slavice Šnur, posvećen djeci stradaloj u Domovinskom ratu i njihovim obiteljima.
Šižgorić kaže kako ga je posebno snažno dojmila poruka oprosta koju šalju ljudi koji su prošli kroz teška ratna iskustva.
– To je izuzetno moćna poruka koju možemo poslati u svijet. Ljudi koji su prošli takve životne tragedije mogu o tome svjedočiti i oprostiti – rekao je.
Organizatori već razmišljaju i o programu budućih izdanja festivala. Među temama koje Šižgorić navodi su granatiranje Banskih dvora, vojno-redarstvena operacija Maslenica, Krvavi Uskrs te osnivanje 4. gardijske brigade, čiji je i sam bio pripadnik.
Tema, kaže, ima mnogo, zbog čega će biti potrebna selekcija, ali osnovna zamisao ostaje ista – dati dovoljno prostora neposrednim sudionicima događaja kako bi ispričali svoja iskustva i sačuvali ih od zaborava.
– Ti ljudi koji su bili sudionici tih događaja to zaslužuju. Želimo im dati priliku i ne ograničavati ih na nekoliko minuta. Na takav način želimo nastaviti i dalje – zaključio je Željko Šižgorić za Kolure o bisera.
