Prvog je održala mag. archeol. Diana Čorić. Ona je prisutnima u multimedijalnoj dvorani pričala o ranom utjecaju bizantske kulture među Hrvatima, o čemu svjedoče glagoljski spomenici iz Dalmacije koji govore u prilog širenju glagoljice južnim putem iz makedonskog kulturnog kruga.

O širenju glagoljice sjevernim putem, pod utjecajem karolinške kulture, svjedoče Zalavarski ulomci koji potvrđuju upotrebu glagoljice u Panoniji krajem 9. stoljeća. 

Ta dva pravca širenja na tragu su razmatranja splitskih sinodalnih spisa iz 925. g. te nekih drugih dokumenata koja su dovela do zaključaka da su Dalmacija, kao i neki dijelovi Slavonije, prostori u kojima se glagoljska pismenost najranije pojavila.

Pojava glagoljske pismenosti u Istri i na Kvarneru nešto je kasnija i dobro je rasvijetljena. 

Drugo predavanje održao je prof. dr. sc. Kristijan Juran.  On je govorio o kurzivnoj glagoljici, osvrnuvši se pri tome na pisanu glagoljsku građu šibenskog područja,  tj. Šibenske biskupije u razdoblju od 16. do 18. stoljeća. Riječ je o rukopisnoj ostavštini svećenika glagoljaša koji su djelovali u župama Šibenske biskupije. U toj ostavštini prevladavaju upisi u matične knjige krštenih, vjenčanih i umrlih, od kojih su mnogi objavljeni u knjigama što ih je posljednjih desetljeća publicirao Državni arhiv u Šibeniku.

Profesor je u sklopu svog rada izdvojio i jedan novopronađeni spis, a riječ je o sporu koji se odnosi na vodičkog župnika Bartola Juričevića iz prve polovine 17. stoljeća. 

Spomenute publikacije šibenskog Državnog arhiva od jučer se nalaze i u fondu vodičke knjižnice. U ime ravnateljice Državnog arhiva u Šibeniku, gospođe Nataše Mučalo, ravnateljici Gradske knjižnice Vodice Martini Tabula uručio ih je profesor Juran.

Iz knjižnice se iskreno zahvaljuju na vrijednom daru, a zahvale upućuju i na adrese sinoćnjih predavača, vodičke arheologinje Diane Čorić i murtersko-zadarskog profesora Kristijana Jurana.

Foto: Ivica Bilan