Druga polovica 19. stoljeća bila je burno razdoblje obilježeno borbom za upotrebu hrvatskog jezika i narodna prava, kako u Hrvatskoj, tako i u Dalmaciji. U tom povijesnom kontekstu, Vodice su također bile poprište sukoba između onih koji su težili jačanju nacionalnog identiteta i onih koji su podržavali talijanašku politiku.

Jedna od ključnih osoba tog vremena bio je Josip Šprljan – Akaba, glavar sela i vijećnik u tadašnjoj općini Tisno. Njegova nepokolebljiva borba za prava Hrvata i upotrebu hrvatskog jezika u javnim institucijama učinila ga je metom talijanaša, koji su ga često ometali i napadali njegovu imovinu te ugrožavali njegovu sigurnost. Usprkos prijetnjama i pritiscima, Josip Šprljan nije posustao u svojoj odlučnosti.

Jedan od najupečatljivijih događaja iz tog razdoblja zbio se na Badnjak 1877. godine, kada su talijanaši u Vodicama prepilili drveni stijeg s hrvatskom trobojnicom. Iako je taj čin predstavljao ozbiljan udarac na nacionalni ponos, Šprljan nije odustao od svojih nastojanja. Njegov neumorni angažman pridonio je i stvaranju Vodičke općine.

Nažalost, u dosadašnjoj literaturi o povijesti Vodica malo je informacija o ovom značajnom Vodičaninu. No, zahvaljujući digitaliziranim primjercima starih hrvatskih novina Narodni list iz 1875., 1877. i 1879. godine te Dan iz 1911. godine, danas imamo bolji uvid u život i djelovanje Josipa Šprljana. Osim političkog angažmana, Šprljan je bio i dugogodišnji povjerenik Svetojeronimskog društva za Vodice, čime je dodatno doprinosio očuvanju hrvatske kulture i jezika u lokalnoj zajednici.

Vrijedne fotografije koje svjedoče o tom vremenu uključuju i sliku Vodica iz Etnografske kibernetičke zbirke Vodica Tončija Juričeva Grginova, kao i fotografiju Vodičanina Ante Šprljana iz Australije snimljenu 1914. godine. Te slike dodatno svjedoče o bogatoj povijesti i ponosu Vodičana u borbi za svoj identitet.

Kao znak zahvalnosti za njegov trud i doprinos očuvanju nacionalnog identiteta, Vodičani su Josipu Šprljanu posmrtno odali priznanje imenovavši jednu od ulica u Vodicama njegovim imenom. Tim činom njegovo ime i djelo ostaju trajno upisani u povijest ovog kraja.

Josip Šprljan – Akaba ostaje trajni simbol ustrajnosti i hrabrosti u očuvanju nacionalnog identiteta i prava na upotrebu materinskog jezika, a njegov doprinos zaslužuje istaknuto mjesto u povijesti Vodica.