Program je započeo prikazivanjem američkog dokumentarnog filma „Bleiburg: Titova dozvola za genocid“ redatelja i producenta hrvatskog podrijetla Nikole Kneza, nakon čega je uslijedilo službeno otvorenje izložbe koju organizira Udruga Hrvatski domobran Vodice, uz pokroviteljstvo Grada Vodica.

U uvodnom dijelu programa istaknuto je kako je povod održavanja izložbe 81. godišnjica završetka Drugog svjetskog rata te potreba da se javnost upozna s ratnim i poslijeratnim zločinima počinjenima nad Hrvatima tijekom razdoblja jugoslavenskog komunizma.

Posebno emotivno obraćanje imao je Josip Jole Mateša, jedan od inicijatora istraživanja jame Golubinka, koji je govorio o vlastitim iskustvima sudjelovanja u istraživanju jame i pronalasku ljudskih ostataka.

– Teško je govoriti nakon ovog filma. Koja strava, užas. Je li moguće da čovjek može biti takav? – kazao je Mateša na početku svog obraćanja.

Prisjetio se prvih spuštanja u jamu te snimanja unutrašnjosti Golubinke, navodeći kako su tada pronađene lubanje i brojni ostaci žrtava.

– Mi smo se spuštali u jamu i napravili 119 snimaka. Dvadeset i četiri lubanje bile su na površini. Ti ljudi nisu ubijali nekoga koga nisu poznavali, nego ljude koje su poznavali – rekao je Mateša.

Govoreći o samoj jami, opisao je njezinu unutrašnjost i način na koji su žrtve, prema njegovim riječima, završavale u dubini jame.

– Ti su ljudi vjerojatno bačeni živi. Jadni su se pokušavali izvući prema površini dok su na njih bacali kamenje – kazao je.

Dodao je kako ga posebno žalosti činjenica da su žrtve, kako je rekao, „nakon toliko godina ponovno stavljene na čekanje“, izrazivši želju da se istraživanja nastave i da žrtve konačno dobiju dostojan pokop.

Mateša je tijekom obraćanja pročitao i emotivan tekst posvećen hrvatskim žrtvama, Golubinki i stradanju kroz povijest, a njegov govor popraćen je dugotrajnim pljeskom okupljenih.

Prema podacima Ministarstva hrvatskih branitelja, koji su tijekom večeri izneseni publici, u posljednjih deset godina na području Šibensko-kninske županije proveden je 91 terenski izvid, a s osam lokacija ekshumirani su posmrtni ostaci 19 osoba. Na području Hrvatske u istom razdoblju provedeno je više od 630 terenskih istraživanja na više od 90 lokacija u 16 županija, pri čemu su pronađeni i ekshumirani posmrtni ostaci više od 2200 žrtava.

Okupljenima se obratio i gradonačelnik Vodica Ante Cukrov, koji je istaknuo važnost istraživanja i očuvanja povijesne istine.

– Istina mora i treba izaći na vidjelo. Sve ono što se zbivalo i događalo treba biti poznato svima nama i budućim generacijama – poručio je Cukrov.

Naglasio je kako ga posebno veseli činjenica da je nakon gotovo osam desetljeća započelo istraživanje jame Golubinka.

– Možemo biti ponosni da smo nakon osamdeset godina zajedničkim naporima došli do toga da sve te žrtve dostojno sahranimo – rekao je gradonačelnik.

Cukrov je zahvalio načelnicima okolnih općina i Šibensko-kninskoj županiji na suradnji te istaknuo kako je osigurano grobno mjesto za posmrtne ostatke žrtava, kao i plan uređenja grobnice i spomenika nakon završetka ekshumacija.

– Potrebno je istražiti sve do kraja. Istinu, kakva god bila, moramo poštovati i ona mora izlaziti na vidjelo – zaključio je.

Sudionicima se putem video poruke obratio i hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Stephen Nikola Bartulica, koji je rekao kako je upravo kroz svoju izložbu koja je održana u Vodicama prvi put čuo za jamu Golubinka.

– To je još jedno mjesto stradanja nevinih ljudi koje se tek sada istražuje. Dobro je da se sazna istina – rekao je Bartulica.

Istaknuo je kako postoji velik interes javnosti za teme vezane uz komunističke zločine te izrazio nadu da će Hrvatska jednog dana dobiti muzej posvećen svim žrtvama komunizma.

Tijekom programa pročitani su i dijelovi Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009. godine, kojom se osuđuju zločini totalitarnih komunističkih režima te poziva na očuvanje sjećanja na žrtve.

Na kraju večeri okupljeni su obišli postavljenu izložbu u predvorju Kulturnog centra Vodice te se zadržali u razgovoru o temi koja i više od osam desetljeća nakon završetka Drugog svjetskog rata izaziva snažne emocije i podjele u društvu.