Druženju su se pridružili i gosti iz susjednih mjesta, Mihovil Antić s Prvića te Jelica Stipaničev Mustapić iz Tribunja, članica Upravnog vijeća Društva.

Nakon uvodnih riječi predsjednice Društva Tončike Cukrov, okupljenima se obratila profesorica glazbe Tatjana Roca, koja je govorila o svom dugogodišnjem radu s učenicima i nastojanju da nove generacije upoznaju, poštuju i nastave tradiciju svoga kraja.

Gradonačelnik Ante Cukrov osvrnuo se na veće gradske projekte te zahvate koji predstoje. Među njima je istaknuo novu elektroenergetsku i telekomunikacijsku mrežu te kanalizacijsku infrastrukturu. Govorilo se i o povlačenju sredstava iz fondova Europske unije, odnosno projektima koje su Vodice posljednjih godina realizirale uz europsko sufinanciranje.

Srećko Sladoljev predstavio je nekoliko svojih aktivnosti i prijedloga. Podsjetio je na nedavno održano predavanje molekularnog biologa Tomislava Terzina u Vodicama te najavio dogovaranje predavanja Semira Osmanagića, poznatog po istraživanjima i kontroverznim tvrdnjama vezanim uz tzv. bosanske piramide.

Poseban dio razgovora bio je posvećen lokalnoj povijesti. Sladoljev je predstavio ideju obilježavanja starog vodičkog toponima „Vrata od sela“, naziva za nekadašnji prolaz kroz fortifikacijski zid kojim se ulazilo prema staroj gradskoj jezgri i crkvi.

Prema predstavljenom idejnom rješenju, na pročelju kuće na adresi Trg kneza Branimira 1 postavila bi se kamena ploča s nazivom „Vrata od sela“, ispisanim glagoljicom i latinicom. Ploča bi sadržavala hrvatski pleter te tri okrunjene leopardove glave, povijesni heraldički simbol Dalmacije koji je danas dio krune hrvatskog državnog grba. Izradio bi je Dubravko Radman.

Ideja je, pojasnio je Sladoljev, sačuvati od zaborava stari vodički toponim bez zadiranja u postojeći službeni naziv ulice. Otvorio je i pitanje dodatnog obilježavanja kneza Branimira u Vodicama, smatrajući da današnji naziv trga ne mora biti jedini način podsjećanja na hrvatskog vladara iz 9. stoljeća.

Tradicionalno druženje tako je ponovno bilo prilika da Vodičani koji žive u Zagrebu, zajedno s gostima i predstavnicima Grada, razgovaraju o sadašnjosti Vodica, ali i o očuvanju naziva, priča i drugih tragova vodičke prošlosti.