Jutarnji sati počeli su okupljanjem sudionika i sastankom zapovjednika, gdje su dodijeljena priznanja i zahvalnice za doprinos organizaciji. Misa u crkvi sv. Ane u Loboru prethodila je mimohodu čuvara Kristovog groba ulicama Lobora, nakon čega je uslijedilo snimanje milenijske fotografije akademskog snimatelja Šime Strikomana.

Festival je službeno započeo u podne uz tradicionalno pucanje loborskih kuburaša. Važan je dio identiteta Lobora, ali i pokazatelj kako se tradicija uskrsnih običaja širi i mijenja, ujedinjujući zajednice.

Povijest festivala započela je 2001. godine u Vodicama, na inicijativu Šime Strikomana, gdje su se okupljali čuvari Kristova groba iz Dalmacije. Vodički Žudiji su izvor Strikomanove inspiracije i doprinijeli su prepoznavanju ovih susreta kao važnog dijela hrvatske pasionske baštine.

Festival je evoluirao iz lokalnog susreta u međunarodno priznati događaj, mijenjajući svoj naziv iz "Vodički festival žudija" u „Hrvatski festival žudija“.

Ova manifestacija, koja je prerasla u tradiciju, sada putuje Hrvatskom, promičući uskrsne običaje i kulturnu baštinu. Ideja je da se svake godine festival održava u različitoj župi, čime se očuva i revitalizira tradicijska vrijednost.

„Hrvatski festival žudija“ nije samo očuvanje kulturne baštine; on promiče zajedništvo, originalnost i razumijevanje među različitim lokalnim tradicijama. Ove godine, Lobor je ponosno ugostio festival, naglašavajući važnost tradicije i zajedničkog proslavljanja uskrsnih običaja.