Bandl Valeš podsjetila je da je Grad Vodice još 2016. godine donio odluku o sklapanju ugovora o pravu građenja sa Županijom u svrhu izgradnje centra, ali da se projekt nikada nije realizirao. Istaknula je i da građevinska dozvola za objekt istječe 11. listopada ove godine, te upitala što je Grad poduzeo kako bi se brisalo pravo građenja Županije i ponovno preuzeo posjed nad zemljištem.

Gradonačelnik Cukrov pojasnio je da je u prošlom mandatu između Grada i tadašnjeg župana Marka Jelića bilo više dopisa vezanih uz međusobne obveze, no da Grad Vodice nije pristao na nikakve financijske zahtjeve.

- „Grad Vodice nema nikakvu obvezu prema Županiji, jer su projektiranje i dokumentacija išli kroz europske fondove. Naš grad je dao samo pravo građenja, a s obzirom na promijenjene okolnosti i visinu investicije, koja danas nije realna, jasno je da se projekt neće graditi“, kazao je Cukrov.

Dodao je kako je sadašnji župan Paško Rakić pokazao spremnost za dogovor i mirno rješenje situacije te da bi po isteku određenih rokova Županija trebala odustati od prava građenja, nakon čega bi se zemljište moglo u potpunosti vratiti u vlasništvo Grada Vodica.

- „Rokovi u kojima bi netko eventualno mogao tražiti povrat sredstava istječu 2026. godine. Nakon toga, Županija će brisati zabilježbu prava građenja i time će se taj prostor vratiti u potpunosti Gradu Vodicama“, objasnio je gradonačelnik.

Vijećnica Bandl Valeš izrazila je zadovoljstvo odgovorom, rekavši da je „važno da se situacija riješi bez sudskih postupaka i da zemljište ponovno postane gradsko“.

Na ovu temu nadovezao se i vijećnik Auror Friganović, koji je upozorio na veliku količinu iskopanog materijala koja je ostala na terenu gdje se trebao graditi centar.

- „Kako je tada rečeno, radi se o privremenom zbrinjavanju građevinskog otpada. Zanima me tko će snositi trošak njegova uklanjanja - Grad ili Županija?“ - upitao je Friganović.

Gradonačelnik Cukrov pojasnio je da se ne radi o otpadu, već o građevinskom iskopu i kamenu koji se može iskoristiti za buduće radove.

- „To nije otpad, nego u većem dijelu mineralna sirovina. Vjerujem da će Grad od toga imati koristi jer se materijal može iskoristiti za gradnju, primjerice u uređenju luka ili drugih infrastrukturnih projekata“, kazao je Cukrov.