- Suverenost svake države ogleda se u više razina, a jedna od ključnih je samodostatnost u proizvodnji hrane. Od 2017. do danas u poljoprivredu je ubrizgano više od četiri milijarde eura, a ako računamo i ranije razdoblje – gotovo osam milijardi. Ipak, uvoz mesa, mlijeka, voća i povrća neprestano raste. Tko valorizira učinke poticajne politike i tko na temelju tih podataka mijenja strategiju? – upitao je Ledenko, prikazavši graf koji pokazuje pad pokrivenosti uvoza izvozom od 2017. do danas.

Premijer Plenković odgovorio je da je vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2023. iznosila 3,1 milijardu eura, što je, kako je rekao, 41 posto više nego 2016. godine, istaknuvši da Vlada kontinuirano ulaže u jačanje poljoprivrede i podržava domaće proizvođače.

- Iskoristili smo sva raspoloživa sredstva, bilo nacionalna bilo europska. Primjer su centri za distribuciju, poput onog u Križu koji smo pomogli s 16 milijuna eura. Nije realno očekivati da će Hrvatska postati potpuno samodostatna – nijedna europska država to nije. Ali radimo na jačanju domaće proizvodnje i mladih poljoprivrednika – poručio je Plenković.

U svom završnom obraćanju Ledenko je rekao da podaci ipak govore drugačije:
- Lani smo u deset mjeseci uvezli krumpira za 60 milijuna eura, luka i češnjaka za 22 milijuna. Pokrivenost uvoza izvozom pala je s 62,5 na 55 posto. To je trend koji pokazuje da poljoprivredna politika nije dobra. Umjesto da kroz turizam plasiramo domaće proizvode, mi uvozimo i time novac vraćamo natrag u EU. Samodostatnost u proizvodnji hrane mora postati strateška odluka države, jednako kao što bi voda trebala biti upisana u Ustav Republike Hrvatske – zaključio je zastupnik iz Vodica.