Rođen u toskanskom gradiću Vinciju, po kojemu je i dobio ime, Leonardo da Vinci je u Firenci proveo svoju mladost do 26. godine.

​Čuvena La Gioconda, ilitiga Mona Lisa, bila je Firentinka, supruga bogatog trgovca svilom koji je od Leonarda i naručio portret Lise Gherardini. Danas je Muzej Leonardo da Vinci tek jedna od firentinskih atrakcija povezanih s vrhunskim renesansnim meštrom. Leonardo je utkan u identitet ovoga grada koji se personificira kroz mnoga velika lica: Michelangela, Botticellija, Galilea... pa sve do Dantea, koji je Firencu obožavao iako je iz nje, pod prijetnjom smrću, bio prognan i nikada se u nju nije vratio.

​Turisti joj se ipak stalno vraćaju. Teško je u jednom boravku doživjeti sve što glavni grad Toscane pruža. Stalno su, istovremeno, prisutni osjećaji propuštanja i ispunjenosti, koji se izmjenjuju i vrte poput zupčanika na nekoj od Leonardovih maketa. Ili maketa u Prvićkom Memorijalnom centru Fausta Vrančića.

​Leonardo i Faust neraskidivo su povezani, premda malo Talijana to zna. Faust je stvarao nešto kasnije, sigurno inspiriran svestranim Da Vincijem, ali ponajviše obojica duhom toga vremena. Vrančić je postao most između sjajnih Da Vincijevih ideja i provedbe mašte u djela.

Prvić u Firenci 

​Udrugu Otok ne bismo izravno uspoređivali s ovim velikanima, ali kada je riječ o realizaciji ideja, ide im dobro. Pokazale su to članice Udruge, kao i ostali sudionici konferencije Bauhaus4med, održane 14. i 15. svibnja upravo u Firenci. Ovaj Interreg projekt okupio je 10 partnera iz 8 zemalja s područja Sredozemlja, a partner iz Hrvatske je Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Simona Zaninović i Antonia Dobrota iz naše male Udruge s Prvića su pričale u Firenci o Faustu i otoku koji se s ponosom Faustovim naziva.

​Plasirane među pet pobjednika natječaja u sklopu projekta Bauhaus4med, članice Udruge su predstavile projekt "Naša djeca - našoj djeci". Projekt je fokusiran na revitalizaciju napuštene zgrade "Društva Naša djeca" (ili "Čače Ivanica") na Jazu u Prvić Luci, s ciljem osnivanja suvremenog centra Adriatic Green Lab (AGL) koji bi odgovarao na potrebe svih generacija otočana. Projekt, uz partnerstvo s Udrugom FabLab, službeno podržava i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU.

​Sama ideja savršeno odgovara principima NEB-a (Novi europski Bauhaus). Inkluzivnost, održivost i estetika ovdje otključavaju vrata podrške europskih partnera.

​"Održivost u projektu 'Naša djeca' nije samo formalna. Zapravo, nas zanima samoodrživost. Otvaranje kojekakvih centara koji će se dugoročno financirati javnim novcem financijski je uteg, ma koliko oni inkluzivni, 'održivi' i oku ugodni bili. Kroz razgovore s mještanima i lokalnim poduzetnicima došli smo do modela samoodrživosti, pa centar ne bi trebao biti na teret gradske blagajne", objašnjava Antonia Dobrota, voditeljica Udruge.

​Hrvatski predstavnici s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske i Udruge Otok 

"Perpetuum mobile je bio sveti gral starim majstorima, a samoodrživost je definitivno sveti gral suvremenim neprofitnim organizacijama. Zvuči pomalo utopijski. Međutim, ako samoodrživosti mogu težiti jedna Toscana i Firenca, zašto ne bismo mogli i mi na Prviću?"

Prvić i Firenca, udaljeni nešto više od 400 kilometara zračne linije, ostaju neraskidivo povezani s Vrančićem i Da Vincijem, vizijom i kulturom koji ne poznaju nepremostive daljine, dokazujući da se velike ideje mogu rađati i u malim mjestima, kao što su toskanski gradić Vinci ili Prvić sa svojih 2,41 kilometar četvorni površine.