Predavanje su vodili policijski službenik za kibernetičku sigurnost i digitalnu forenziku Joško Šupe te policijski službenik za prevenciju Jure Kojundžić. Tijekom gotovo sat vremena građanima su kroz konkretne primjere iz prakse približili načine na koje danas djeluju internetski prevaranti, ali i kako se zaštititi od sve učestalijih pokušaja prijevara.

Na samom početku predavanja istaknuto je kako policija na tjednoj bazi bilježi više slučajeva internetskih prijevara, a žrtve su vrlo često osobe srednje i starije životne dobi. Policijski službenici naglasili su da problem nije samo nedostatak informiranosti, nego i činjenica da su kriminalci danas izrazito uporni i koriste vrlo uvjerljive metode.

– Internetske prijevare jedno su specifično kazneno djelo gdje žrtva, zbog nepažnje ili pretjeranog povjerenja, često nesvjesno sudjeluje u cijelom procesu prijevare – objasnio je Jure Kojundžić.

Dodao je kako se oblici prijevara stalno mijenjaju i prilagođavaju novim tehnologijama te da ono što je bilo aktualno prije godinu dana danas više nije isto.

Posebno je upozoreno na ulaganja u kriptovalute i lažne investicijske platforme preko kojih građani često gube velike iznose novca. Građanima je objašnjeno kako prevaranti najčešće prvo traže manji početni ulog, nakon čega žrtvi prikazuju lažne grafikone zarade i stvaraju dojam uspješnog ulaganja. Kada osoba poželi povući novac, počinju dodatni zahtjevi za „poreze“, „naknade“ ili „troškove obrade“, a novac na kraju nikada ne bude vraćen.

Joško Šupe kroz niz konkretnih slučajeva iz prakse upozorio je koliko su prijevare danas sofisticirane.

– Nema osobe koja koristi mobitel, internet ili mobilno bankarstvo, a da nije potencijalna meta. Najgore je misliti: „Meni se to ne može dogoditi“ – rekao je Šupe.

Posebno je upozorio građane da nikada ne šalju preslike osobnih iskaznica putem interneta ili aplikacija za dopisivanje. Objasnio je kako kriminalci upravo takve dokumente koriste za otvaranje bankovnih računa, podizanje kredita ili sklapanje pretplatničkih ugovora na tuđe ime.

Građani su tijekom predavanja mogli čuti i kako funkcioniraju tzv. „spoofing“ prijevare, kod kojih prevaranti koriste aplikacije koje omogućuju prikazivanje tuđeg telefonskog broja na ekranu mobitela. Tako žrtva misli da komunicira s poznatom osobom ili članom obitelji, dok se zapravo radi o kriminalcima iz inozemstva.

Poseban dio predavanja bio je posvećen lažnim porukama koje dolaze navodno od djece ili članova obitelji, poput poruka „Mama, izgubio sam mobitel“ ili „Hitno mi treba novac“. Policijski službenici istaknuli su kako upravo emocije i želja da pomognu bližnjima često prevagnu kod žrtava.

Građanima su objašnjene i prevare preko oglasa i lažnih internetskih trgovina. Naveden je primjer lažnih internetskih stranica koje izgledaju gotovo identično originalnim stranicama poznatih tvrtki ili trgovina. Prevaranti često koriste logotipe renomiranih tvrtki, lažne recenzije i uvjerljive oglase kako bi građane naveli na uplatu.

Tijekom predavanja dotaknuta je i tema romantičnih prijevara preko društvenih mreža. Policijski službenici objasnili su kako prevaranti mjesecima stvaraju odnos povjerenja s osobama preko Facebooka ili Instagrama, nakon čega počinju tražiti novac pod raznim izgovorima.

Sudionici su upozoreni i na sve veće mogućnosti umjetne inteligencije koja danas omogućuje stvaranje vrlo uvjerljivih lažnih fotografija, videa pa čak i video poziva. Kao primjer spomenuti su slučajevi lažnih videa poznatih osoba koji se koriste za reklamiranje sumnjivih investicijskih platformi.

Na kraju predavanja policijski službenici još jednom su apelirali na građane da budu oprezni, da ne reagiraju impulzivno na poruke i pozive te da se u slučaju bilo kakve sumnje obrate policiji ili zatraže savjet prije nego što nekome pošalju novac ili osobne podatke.