Kamenolom ponovno pred vratima šest naselja: mještani pokrenuli peticiju protiv „Velike Kremenice“

Da se ne radi samo o problemu jednog mjesta, dobro pokazuju i snimke iz zraka. S jedne strane kamenoloma nalaze se Lađevci, s druge Krković, dok je u neposrednom širem području i Čista Velika.

U peticiji protiv ponovnog otvaranja kamenoloma navode se mještani, vlasnici nekretnina i poljoprivrednih zemljišta iz Lađevaca, Krkovića, Cicvara, Piramatovaca, Čiste Velike i Bilostanova.

Stari kamenolom ponovno aktualan

Riječ je o starom eksploatacijskom polju koje je korišteno i ranije. Prema riječima mještana, kamenolom je intenzivno radio u vrijeme gradnje autoceste, a eksploatacija je prestala 2004. godine.

Službena dokumentacija potvrđuje dugu povijest eksploatacijskog polja „Velika Kremenica“, iako godinu 2004. kao stvarni završetak vađenja kamena zasad nismo pronašli potvrđenu u dostupnim službenim dokumentima.

Državna revizija u svom izvješću navodi da je ranije ugovoreno pravo eksploatacije na Velikoj Kremenici prestalo 2010. godine. Također navodi da je 2014. rudarski gospodarski subjekt izbrisan kao ovlaštenik eksploatacijskog polja bez provedene sanacije prostora na kojem su izvođeni rudarski radovi.

Danas postoji plan ponovnog aktiviranja kamenoloma, i to na razdoblje koje se mjeri desetljećima.

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u ožujku 2026. objavilo je informaciju o zahtjevu za provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš za eksploataciju tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju „Velika Kremenica“. Nositelj zahvata je Transport Beton Lubina d.o.o. iz Knina.

Prethodno je Ministarstvo u srpnju 2025. u postupku prethodne ocjene utvrdilo da je planirani zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu. To, međutim, nije isto što i konačno odobrenje za početak eksploatacije.

Više od 5,4 milijuna kubika kamena

Razmjeri planiranog zahvata jedan su od glavnih razloga zabrinutosti stanovnika.

Prema dokumentaciji projekta, eksploatacijsko polje obuhvaća približno 17 hektara, dok planirane eksploatacijske rezerve iznose više od 5,4 milijuna prostornih metara tehničko-građevnog kamena.

Maksimalna godišnja eksploatacija iznosila bi do 200.000 prostornih metara, a procijenjeni vijek eksploatacije je oko 27 godina.

Kamen bi se dobivao površinskim kopom, uz bušenje i miniranje stijene, nakon čega bi slijedili utovar, transport te drobljenje i klasiranje materijala.

Upravo trajanje projekta posebno zabrinjava stanovnike. Ne govori se o kratkotrajnom korištenju kamenoloma za jedno gradilište, nego o mogućnosti eksploatacije koja bi mogla potrajati gotovo tri desetljeća.

Mještane brinu prašina, kuće i poljoprivreda

U peticiji koju su pokrenuli građani navodi se nekoliko razloga zbog kojih traže zaustavljanje projekta.

Kao jedan od glavnih problema ističu kamenu prašinu i moguće širenje čestica PM10 i PM2,5 prema okolnim kućama. Upozoravaju i na moguće posljedice za maslinike, vinograde, pčelinjake i druga poljoprivredna zemljišta koja okružuju kamenolom.

Posebno ukazuju na blizinu okolnih naselja. Prema službenoj dokumentaciji zahvata, najbliže građevinsko područje Lađevaca udaljeno je oko 250 metara od eksploatacijskog polja.

U neposrednom širem području nalazi se i Čista Velika. Mještani strahuju da bi za jakog vjetra, osobito bure, prašina nastala eksploatacijom, drobljenjem i prometom mogla biti raznošena prema okolnim naseljima i poljoprivrednim površinama.

Koliko bi prašine stvarno nastajalo te u kojim bi se smjerovima i koncentracijama mogla širiti nije nešto što se može zaključiti samo iz udaljenosti naselja. Upravo je to jedno od pitanja koje treba biti stručno obrađeno u postupku procjene utjecaja na okoliš.

Zabrinutost zbog krša i podzemnih voda

Potpisnici peticije otvaraju i pitanje mogućeg utjecaja miniranja na krško područje.

U peticiji navode zabrinutost zbog mogućeg utjecaja na podzemne vode i bunare. Riječ je o bojaznima građana, a ne o utvrđenoj posljedici planiranog zahvata.

Od Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije zato traže da ne prihvati Studiju utjecaja na okoliš te da zahvat proglasi neprihvatljivim za okoliš i zdravlje ljudi.

Od gradonačelnika Skradina i Gradskog vijeća traže da službeno stanu u zaštitu stanovnika i usprotive se projektu te da se kroz izmjene Prostornog plana eksploatacijsko polje trajno izbriše ili prenamijeni kako bi se onemogućio rad kamenoloma.

Kuda će prolaziti kamioni?

Drugi veliki problem na koji upozoravaju stanovnici jest promet.

Postojeće prometnice prolaze kroz naseljena područja i neposredno uz kuće. Mještani upozoravaju da je cesta na pojedinim dijelovima uska te da je mimoilaženje većih vozila otežano.

Zbog toga se postavlja pitanje što bi za svakodnevni život stanovnika značio promet teških kamiona koji bi odvozili kamen s eksploatacijskog polja.

Koliko bi kamiona dnevno prolazilo tim cestama i kojim bi se točno pravcem materijal prevozio jedno je od važnih pitanja na koje treba dati konkretan odgovor.

Ako bi se ostvarila maksimalna planirana godišnja eksploatacija od 200.000 prostornih metara, način prijevoza tako velike količine materijala svakako će biti jedan od važnijih elemenata cijelog projekta.

Nova tabla na starom kamenolomu

Dodatnu pozornost stanovnika privukla je i tabla postavljena na ulazu u „Veliku Kremenicu“.

Na njoj je navedeno eksploatacijsko polje „Velika Kremenica“ i Transport Beton Lubina d.o.o., uz zabranu pristupa nezaposlenima, obveznu uporabu zaštitnih cipela i zaštite za glavu te upozorenje na opasnost od odrona.

Samo postavljanje table ne znači da je eksploatacija započela niti da je završen postupak procjene utjecaja na okoliš.

Prema javno dostupnim podacima Ministarstva, za zahvat je pokrenut postupak procjene utjecaja na okoliš, u kojem bi trebala biti razmotrena upravo pitanja mogućeg utjecaja na stanovništvo, zrak, vode, promet i ostale sastavnice okoliša.

Za stanovnike okolnih mjesta „Velika Kremenica“ zato više nije samo stari kamenolom kojeg se dio njih sjeća iz vremena gradnje autoceste.

Pred njima je mogućnost ponovnog pokretanja eksploatacije više od 5,4 milijuna kubika kamena, s planiranim vijekom eksploatacije od približno 27 godina, u prostoru okruženom kućama, poljoprivrednim zemljištima i naseljima.

Mještani šest okolnih naselja zato su pokrenuli peticiju i jasno poručili da se projektu protive te od nadležnih institucija traže da se njihovi argumenti uzmu u obzir prije donošenja konačnih odluka.