Oko 150 mještana na prosvjedu protiv kamenoloma: ‘Ne želimo 27 godina miniranja i prašine

Okupljeni su poručili kako ne žele da područje ponovno postane aktivni kamenolom te upozorili na posljedice koje bi, prema njihovim tvrdnjama i iskustvima iz vremena nekadašnje eksploatacije, takav zahvat mogao imati na život stanovnika, poljoprivredu i okoliš.

Ratko Periša kazao je kako je inicijativa mještana krenula nakon što su prije otprilike tjedan dana na području kamenoloma primijetili mehanizaciju, radove te postavljanje ograde i stupova.

– Tada smo se okupili i počeli tražiti informacije kako bismo vidjeli o čemu se radi i dokle se došlo s cijelim postupkom – kazao je Periša.

Pregledavajući dokumentaciju Ministarstva, kaže, posebno su ih zabrinuli razmjeri planiranog zahvata.

Prema službenoj dokumentaciji, eksploatacijsko polje Velika Kremenica obuhvaća 16,98 hektara, planirane eksploatacijske rezerve iznose oko 5,43 milijuna prostornih metara kamena, maksimalna godišnja eksploatacija predviđena je do 200.000 prostornih metara, a procijenjeni vijek eksploatacije je oko 27 godina. Planirana tehnologija uključuje i bušenje te miniranje.

U dokumentaciji je navedeno i da se eksploatacijsko polje nalazi oko 250 metara sjeveroistočno od najbližeg građevinskog područja Lađevaca.

– Kad smo došli do podatka da bi se ovdje eksploatacija odvijala 27 godina, shvatili smo o kakvom se zahvatu radi. Znamo što 27 godina znači u životnom vijeku ljudi – rekao je Periša.

Naglasio je da su u neposrednom i širem okruženju Lađevci, Krković, Čista Velika i druga naselja te da je riječ o području na kojem se stanovništvo tradicionalno bavi poljoprivredom.

Mještani strahuju od prašine, buke i miniranja, mogućeg utjecaja na podzemne vode, ali i svakodnevnog prolaska teških kamiona lokalnim cestama. Upozoravaju i na mogući utjecaj na maslinike, vinograde i druge poljoprivredne površine te razvoj ruralnog turizma.

Na prosvjedu je govorio i Josip Kardov, koji je okupljenima iznio podatke i informacije koje su mještani prikupili proučavajući dostupnu dokumentaciju i propise.

Kardov i drugi okupljeni podsjetili su i na razdoblje kada je kamenolom ranije radio. Prema njihovim riječima, kamen iz Velike Kremenice tada se koristio za potrebe izgradnje autoceste. Tvrde da su tijekom tadašnje eksploatacije okolna polja bila prekrivena bijelom kamenom prašinom, dok su se na pojedinim kućama i gustirnama u blizini pojavile pukotine koje mještani povezuju s miniranjem.

Kako su kazali na prosvjedu, tada su takvu situaciju pretrpjeli jer su izgradnju autoceste doživljavali kao projekt od nacionalnog interesa. Danas, međutim, ističu da se radi o zahvatu privatnog investitora te ne žele ponovno prolaziti kroz ono što pamte iz vremena nekadašnje eksploatacije.

Nositelj sada planiranog zahvata je tvrtka Transport Beton Lubina d.o.o. iz Knina, a postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš još je u tijeku.

Mještani su pokrenuli i peticiju koja se prikuplja fizički i putem interneta. Nakon završetka prikupljanja potpisa planiraju je uputiti Ministarstvu, Gradu Skradinu i Šibensko-kninskoj županiji.

Od Ministarstva traže da se projekt ne odobri, dok od Grada Skradina očekuju da stane uz stanovnike ovog područja te da se pitanje eksploatacijskog polja riješi i kroz prostorno-plansku dokumentaciju.

Periša je najavio da današnji prosvjed neće biti posljednja aktivnost mještana.

– Imamo u planu i druge aktivnosti koje ćemo provoditi. Pratit ćemo postupak i dalje djelovati ovisno o tome kako se bude razvijao – poručio je.