Prema prvoj procjeni, rast ekonomske aktivnosti traje već 18 kvartala zaredom. Najveći doprinos tom rastu ponovno dolazi od potrošnje građana – osobna potrošnja kućanstava porasla je za 4 %, što se tumači porastom trgovine na malo i ugostiteljskih usluga.

Ministar financija Marko Primorac ne skriva zadovoljstvo:

"U usporedbi s drugim članicama EU bilježimo iznadprosječan rast. Brže od nas rasli su samo Cipar i Irska. Ovo je impresivan rezultat."

Tekst se nastavlja nakon oglasa

Slično poručuje i ministar gospodarstva Ante Šušnjar, posebno ističući rast prerađivačke industrije i poljoprivrede od 4,1 %:

"To nije slučajnost, to je rezultat odlučne i promišljene politike Vlade."

No, dok brojke rastu, reakcije građana na terenu su oprezne, pa i rezignirane.

– "Ja trošim koliko imam, ništa drugo. Može rasti što god hoće, koliko imaš – toliko trošiš", kaže Željko iz Zagreba za RTL, izražavajući sumnju da će rast BDP-a utjecati na standard prosječnog građanina.

Uz osobnu potrošnju, porasla je i potrošnja države (za 2,4 %), dok su izvoz i uvoz roba i usluga također zabilježili pozitivan trend (izvoz +1,6 %, uvoz +3,3 %).

Ipak, ostaje pitanje – je li rast BDP-a zaista osjećajna realnost ili samo statistički pokazatelj? Dok se Vlada hvali makroekonomskim uspjesima, dobar dio građana još uvijek pokušava balansirati između rastućih troškova života i ograničenih primanja.