Prema iznesenim podacima, od početka godine ostvareno je više od 2,3 milijuna dolazaka i 6,5 milijuna noćenja, što predstavlja rast od 3 posto u dolascima i 1,4 posto u noćenjima. Najveći dio turističkog prometa i dalje se odvija na Jadranu, dok kontinentalni dio bilježi dodatni rast, što se pripisuje ulaganjima u razvoj turizma izvan obale.

Premijer je istaknuo kako se hrvatski turizam stabilizirao nakon snažnog rasta proteklog desetljeća, ali i upozorio da globalne okolnosti, uključujući geopolitičke napetosti i rast cijena energenata, utječu na turistička kretanja. U takvim uvjetima, smatra, ključno je zadržati konkurentnost kroz umjerene cijene i kvalitetnu uslugu.

Posebno je naglasio da rast cijena u turističkom sektoru ne smije dodatno poticati inflaciju, koja je prema posljednjim podacima na godišnjoj razini dosegnula 5,8 posto. Istodobno je podsjetio kako država i dalje intervenira u cijene goriva kako bi olakšala dolazak gostiju, s obzirom na to da je Hrvatska pretežito auto-destinacija.

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina također je upozorio da tržište sve jasnije postavlja granice rasta cijena te da takav trend više nije dugoročno održiv. Naglasio je važnost sigurnosti destinacije, kao i daljnjih ulaganja u promociju i ravnomjerniji razvoj turizma.

„Hrvatski turizam je snažno rastao, ali sada ulazimo u fazu u kojoj cjenovna konkurentnost ima presudnu ulogu“, poručio je Glavina, dodajući kako percepcija Hrvatske kao sigurne i kvalitetne destinacije proizlazi iz dugogodišnjeg rada i suradnje svih dionika.

Na sjednici su razmatrane i teme poput cjenovne konkurentnosti, marketinških aktivnosti te izmjena zakonodavnog okvira u turizmu, uključujući Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti i propise vezane uz tržište rada.

Zaključno je poručeno kako će uspjeh turističke sezone ovisiti o koordiniranom pristupu svih uključenih, uz poseban naglasak na odgovorno formiranje cijena koje bi trebale ostati u skladu s kvalitetom usluge i realnim gospodarskim okolnostima.