Hrvatska uvodi doživotni zatvor: Za koja kaznena djela bi se mogao izricati?
Hrvatsko kazneno zakonodavstvo trebalo bi dobiti veliku promjenu – mogućnost izricanja doživotnog zatvora za počinitelje najtežih kaznenih djela.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan danas je u Hrvatskom saboru ponovno predstavio izmjene kaznenog zakonodavstva kojima se, prvi put u Hrvatskoj, predlaže uvođenje kazne doživotnog zatvora.
Zakonske izmjene još moraju proći saborsku proceduru, pa nova kazna zasad nije na snazi.
Prema dosad predstavljenom prijedlogu, doživotni zatvor ne bi zamijenio postojeće zatvorske kazne za sva teška kaznena djela, već bi bio predviđen kao najstroža moguća sankcija za njihove najteže oblike.
Kada bi se mogao izreći doživotni zatvor?
Jedno od područja u kojem je izričito predviđena mogućnost doživotnog zatvora odnosi se na najteže oblike kaznenih djela kojima se izaziva opća opasnost, primjerice namjerno izazivanje požara, eksplozija ili poplava, kada posljedice uključuju smrt ljudi ili druge osobito teške posljedice.
Za takve slučajeve predlaže se povećanje kazni na najmanje pet godina zatvora pa sve do dugotrajnog zatvora, uz mogućnost da sud u najtežim slučajevima izrekne i doživotni zatvor.
Doživotna kazna predviđa se i za novo kazneno djelo osobito teškog kaznenog djela protiv okoliša, u javnosti nazvanog ekocid.
Riječ je o slučajevima u kojima su posljedice za okoliš iznimno velike ili ih je nemoguće sanirati, a istodobno je ugroženo zdravlje ili život ljudi.
Za takvo kazneno djelo predlaže se najmanje deset godina zatvora pa do dugotrajnog zatvora, uz mogućnost izricanja doživotne kazne.
Za ekocid se također predlaže da ne zastarijeva.
Doživotni zatvor ne mora nužno značiti da osoba nikada neće izaći
Prema dosad predstavljenom modelu, osuđenik na doživotni zatvor mogao bi zatražiti uvjetni otpust nakon najmanje 25 godina provedenih u zatvoru.
To, međutim, ne znači automatski izlazak nakon 25 godina. Riječ je o mogućnosti uvjetnog otpusta o kojoj bi se odlučivalo prema propisanim uvjetima.
Ako uvjeti ne budu ispunjeni, osoba bi mogla ostati u zatvoru i nakon tog razdoblja.
Za kazneni progon i izvršavanje kazne doživotnog zatvora ne bi vrijedila zastara.
Nadzor i nakon izlaska iz zatvora
Paket izmjena ne odnosi se samo na duljinu zatvorskih kazni.
Predlaže se i posebna mjera zaštitnog nadzora nakon što osoba u potpunosti odsluži zatvorsku kaznu. Takav nadzor mogao bi trajati do pet godina, odnosno do deset godina ako je kazneno djelo počinjeno na štetu djeteta.
Posebnim zakonom trebao bi se urediti i tretman osoba za koje se nakon odsluženja kazne utvrdi da i dalje predstavljaju visok rizik od ponavljanja najtežih kaznenih djela.
Za takve bi osobe, uz odgovarajuću sudsku odluku i stručne procjene, bio moguć poseban tretman i smještaj u specijaliziranoj ustanovi.
Mijenja se i kažnjavanje drugih kaznenih djela
Paket izmjena Kaznenog zakona širi se i na druga područja.
Predviđeno je strože kažnjavanje najtežih slučajeva izazivanja požara, a kaznenopravna zaštita životinja trebala bi biti proširena novim kaznenim djelima spolnog iskorištavanja životinja i neovlaštenog obavljanja veterinarske djelatnosti.
Znatno se povećavaju i moguće novčane kazne za pravne osobe. Maksimalna kazna trebala bi porasti na 50 milijuna eura.
Pred Hrvatskim saborom sada je rasprava o zakonskim izmjenama, a tek nakon njihova donošenja i stupanja na snagu doživotni zatvor postao bi dio hrvatskog kaznenog sustava.
