Darujete stan sinu, kćeri, bratu ili sestri? Evo tko plaća porez, a tko ne
Darovanje stana, kuće ili zemljišta unutar obitelji česta je praksa, osobito kada roditelji žele još za života riješiti imovinska pitanja svoje djece. No činjenica da nekretninu darujete članu obitelji ne znači automatski da poreza nema.
Kod darovanja nekretnine riječ je o porezu na promet nekretnina, a njegova stopa iznosi tri posto tržišne vrijednosti nekretnine. Porezni obveznik je osoba koja nekretninu prima na dar. Međutim, zakon za određene obiteljske odnose predviđa potpuno oslobođenje.
Roditelj daruje stan djetetu – nema poreza
Ako roditelj daruje kuću, stan ili zemljište sinu ili kćeri, dijete ne plaća porez na promet nekretnina. Isto vrijedi i u obrnutom smjeru – kada dijete daruje nekretninu roditelju.
Oslobođenje se odnosi na potomke i pretke u izravnoj, odnosno uspravnoj liniji. Zbog toga vrijedi i kada baka ili djed daruju nekretninu unuku, kao i kada unuk daruje nekretninu baki ili djedu. Oslobođeni su i posvojitelji i posvojenici.
A što ako brat daruje stan sestri?
Tu su pravila drukčija.
Braća i sestre nisu obuhvaćeni ovim poreznim oslobođenjem. Ako, primjerice, brat sestri daruje stan vrijedan 150.000 eura, na takvo stjecanje u pravilu se obračunava porez na promet nekretnina.
Uz poreznu stopu od tri posto, na tržišnu vrijednost od 150.000 eura to bi iznosilo 4.500 eura poreza.
Isto vrijedi i za darovanja između drugih srodnika koji nisu obuhvaćeni zakonskim oslobođenjem. Porezna uprava pritom poreznu osnovicu utvrđuje prema tržišnoj vrijednosti nekretnine.
Supružnici i izvanbračni partneri također su oslobođeni
Porez se ne plaća kada nekretninu na dar dobije bračni drug darovatelja.
Oslobođenje vrijedi i za izvanbračne drugove, kao i za formalne i neformalne životne partnere. Zakonom je predviđeno oslobođenje čak i za bivše bračne i izvanbračne drugove te bivše životne partnere kada na taj način uređuju svoje imovinske odnose.
Pojednostavljeno, kod najčešćih obiteljskih situacija to izgleda ovako:
| Tko kome daruje nekretninu | Porez na promet nekretnina |
|---|---|
| Roditelj → dijete | Ne |
| Dijete → roditelj | Ne |
| Baka/djed → unuk | Ne |
| Unuk → baka/djed | Ne |
| Supružnik → supružnik | Ne |
| Izvanbračni partner → partner | Ne, ako je riječ o zakonski priznatom izvanbračnom odnosu |
| Brat → sestra | Da, u pravilu 3 % |
| Sestra → brat | Da, u pravilu 3 % |
Nije dovoljno napisati simboličnu vrijednost u ugovor
Kod darovanja nema kupoprodajne cijene, ali to ne znači da se porez, kada postoji obveza njegova plaćanja, nema na što obračunati.
Osnovica je tržišna vrijednost nekretnine u trenutku stjecanja. Porezna uprava može procjenom utvrditi tržišnu vrijednost ako vrijednost navedena u dokumentaciji ne odgovara stanju na tržištu.
Treba li ugovor nositi u Poreznu upravu?
Ako je ispravu o stjecanju nekretnine ovjerio javni bilježnik, promet nekretnine prijavljuje se Poreznoj upravi službenim putem. Isto vrijedi kada dokumentaciju dostavljaju sud ili drugo nadležno javnopravno tijelo.
Ako isprava nije prošla tim putem, stjecatelj je dužan prijaviti promet nekretnine nadležnoj ispostavi Porezne uprave u roku od 30 dana.
Ako postoji porezna obveza, porez se plaća u roku od 15 dana od dostave rješenja Porezne uprave.
Zato prije darovanja vrijednije nekretnine vrijedi provjeriti u kakvom su točno srodstvu darovatelj i osoba koja nekretninu prima. Razlika između, primjerice, darovanja stana djetetu i bratu ili sestri može značiti nekoliko tisuća eura poreza.
