Kako će društvene mreže znati koliko vaše dijete ima godina?
Djeca i tinejdžeri u Europskoj uniji mogli bi uskoro društvene mreže koristiti po znatno drukčijim pravilima nego danas. Europska komisija predstavila je prijedlog KIDS Acta kojim želi uvesti jedinstvena pravila zaštite maloljetnika na internetu, dok Hrvatska istodobno priprema vlastiti zakon i sustav kojim bi se u praksi mogla provjeravati dob korisnika.
Prema prijedlogu Europske komisije, djeca mlađa od 13 godina ne bi mogla pristupati društvenim mrežama. Od 13. do navršenih 15 godina društvene mreže mogla bi koristiti preko posebnog računa kojim upravlja roditelj ili skrbnik, uz ograničene funkcije i predloženo vremensko ograničenje korištenja. Tek od 15. godine maloljetnik bi mogao samostalno otvoriti i voditi svoj račun.
No upravo tu dolazimo do pitanja koje će zanimati mnoge roditelje – kako će Instagram, TikTok, Facebook ili neka druga platforma uopće znati ima li korisnik 12, 14 ili 16 godina?
Hrvatska već razvija način provjere dobi
U Hrvatskoj se kao jedno od rješenja razmatra korištenje aplikacije mGrađani. Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio je model elektroničke provjere dobi članovima stručne radne skupine koja radi na Zakonu o zaštiti djece u digitalnom okruženju.
Bit takvog sustava je da internetska platforma ne mora dobiti ime, datum rođenja ili druge osobne podatke korisnika. Umjesto toga dobila bi samo digitalnu potvrdu ispunjava li osoba određeni dobni uvjet.
Sličan sustav u Hrvatskoj već postoji za provjeru punoljetnosti pri internetskoj prodaji alkoholnih i energetskih pića. Korisnik potvrđuje svoju dob putem državnog digitalnog sustava, a trgovac dobiva potvrdu je li kupac punoljetan.
Takav princip mogao bi poslužiti i kao temelj budućeg sustava provjere dobi djece i tinejdžera na internetu.
Bez slanja osobne iskaznice TikToku ili Instagramu
I europski prijedlog ide u smjeru provjere dobi uz što veću zaštitu privatnosti.
Cilj nije da dijete TikToku, Instagramu ili drugoj društvenoj mreži šalje fotografiju osobne iskaznice, već da platforma dobije pouzdanu digitalnu potvrdu pripada li korisnik dobnoj skupini kojoj je određena usluga dopuštena.
Europska komisija želi da se pri takvoj provjeri platformama otkriva samo ono što je nužno potrebno.
Drugim riječima, društvena mreža trebala bi dobiti odgovor na pitanje ima li korisnik dovoljno godina, ali ne nužno i saznati tko je ta osoba.
Nisu u pitanju samo društvene mreže
Nova pravila bila bi znatno šira od Instagrama, TikToka i Facebooka.
Europski prijedlog obuhvaća društvene mreže i platforme za dijeljenje videosadržaja, ali se zaštita djece odnosi i na internetske igre, trgovine aplikacijama te sve prisutnije AI chatbotove i takozvane AI suputnike.
Time se rasprava o sigurnosti djece na internetu više ne svodi samo na pitanje koliko vremena provode na društvenim mrežama.
Mijenjale bi se i same aplikacije
Predložene promjene ne odnose se samo na provjeru dobi. Za maloljetne korisnike trebale bi postojati i strože zadane postavke.
Među predloženim mjerama su privatni profili maloljetnika, ograničavanje kontakta s nepoznatim osobama te smanjivanje funkcija koje mogu poticati pretjerano korištenje aplikacija.
Pod povećalom su beskonačno listanje sadržaja, sustavi nagrađivanja i obavijesti koje djecu stalno vraćaju u aplikaciju. Posebna pozornost posvećuje se i noćnim obavijestima koje mogu remetiti san.
Nova pravila zahvatila bi i umjetnu inteligenciju. Posebno se želi spriječiti da AI chatbotovi namijenjeni ili dostupni maloljetnicima budu dizajnirani na način koji kod djece potiče emocionalnu ovisnost.
Djeci računi ipak neće nestati preko noći
Važno je naglasiti da predložena europska pravila još nisu stupila na snagu.
KIDS Act tek mora proći europski zakonodavni postupak, a Hrvatska istodobno priprema nacionalni Zakon o zaštiti djece u digitalnom okruženju i svoj pristup budućim europskim pravilima.
Roditelji zbog toga zasad ne moraju ništa mijenjati na postojećim računima svoje djece.
Ipak, smjer promjena postaje sve jasniji. Dosadašnji sustav u kojem je dovoljno prilikom registracije upisati datum rođenja i označiti da korisnik ima dovoljno godina mogao bi postati prošlost.
Ako predložena pravila budu prihvaćena, društvene mreže morat će pronaći način da pouzdano utvrde dob korisnika, a da pritom ne prikupljaju više osobnih podataka nego što je potrebno.
Upravo će pronalaženje ravnoteže između zaštite djece, pouzdane provjere njihove dobi i prava na privatnost biti jedno od ključnih pitanja novih europskih pravila za internet.
