Vraćate kredit prije roka? Nova pravila donose uštedu, ali ne vrijede za sve

To znači da prijevremena otplata može donijeti veću uštedu nego što bi proizlazilo samo iz izbjegavanja budućih kamata. Međutim, postoji važna razlika između novih i postojećih kredita. Nova pravila ne daju svim građanima koji već otplaćuju kredit automatsko pravo na povrat ranije plaćenih naknada.

Što se mijenja od 20. studenoga?

Članak 49. novog Zakona propisuje da potrošač u svakom trenutku može djelomično ili u cijelosti prijevremeno otplatiti kredit. U takvom slučaju ima pravo na smanjenje ukupnih troškova kredita.

To pravo nije potpuno novo. Građani su i prema dosadašnjim propisima mogli prijevremeno otplaćivati kredite i ostvarivati odgovarajuće smanjenje troškova.

Važna novost nalazi se u članku 50. Zakona, koji za potrošačke kredite izričito propisuje da smanjenje ukupnih troškova mora biti razmjerno preostalom trajanju ugovora te da se pritom uzimaju u obzir i troškovi koji ne ovise o trajanju kredita, uključujući troškove naplaćene prilikom njegova odobravanja.

Drugim riječima, kod novih potrošačkih kredita obračun se ne smije ograničiti samo na kamate koje građanin više neće platiti.

Što je s naknadom koju je banka naplatila na početku?

Zamislimo građanina koji je ugovorio gotovinski kredit na pet godina, a banka mu je prilikom odobravanja naplatila jednokratnu naknadu za obradu kredita.

Nakon dvije godine građanin odluči zatvoriti kredit i vratiti preostali dug.

Prema novom članku 50., kod ugovora na koje se ta odredba primjenjuje banka mora u razmjerno smanjenje ukupnih troškova uključiti i troškove koji nisu vezani uz trajanje ugovora, ako pripadaju ukupnim troškovima kredita.

To može obuhvatiti i jednokratnu naknadu naplaćenu na početku kreditnog odnosa.

Važno je razlikovati dvije stvari: pravo na smanjenje ukupnih troškova ne znači da banka mora vratiti sve što je građanin platio pri odobravanju kredita. Riječ je o razmjernom umanjenju, a konkretan iznos ovisi o troškovima kredita, njegovu trajanju, trenutku otplate i načinu obračuna.

Također, ne treba pretpostaviti da svaka uplata trećoj osobi, primjerice za javnobilježničke usluge, automatski predstavlja trošak koji banka mora vratiti. Potrebno je utvrditi pripada li određeni izdatak ukupnim troškovima kredita u smislu zakona.

Primjer 1: Koliko bi se moglo vratiti od naknade za odobravanje?

Ilustrativni izračun:

• Kredit je ugovoren na 60 mjeseci.
• Jednokratna naknada za odobravanje iznosila je 300 eura.
• Građanin u cijelosti zatvara kredit nakon 24 mjeseca.
• Do ugovorenog završetka ostalo je 36 mjeseci.

Ako se za ilustraciju primijeni jednostavan vremenski razmjer, preostaje 36 od ukupno 60 mjeseci, odnosno 60 posto ugovorenog trajanja.

U tom pojednostavljenom primjeru razmjerni dio početne naknade iznosio bi:

300 eura × 36 / 60 = 180 eura.

To bi predstavljalo 180 eura umanjenja troškova po toj osnovi, uz dodatnu uštedu na budućim kamatama.

Napomena: Riječ je o ilustraciji načela razmjernosti, a ne o zakonom propisanoj univerzalnoj formuli. Stvarni obračun može se razlikovati, osobito kod djelomične otplate. Primjer pretpostavlja da je naknada uključena u ukupne troškove kredita i da se na ugovor primjenjuje novi zakon.

Može li banka naplatiti prijevremenu otplatu?

Može, ali samo u zakonom ograničenim slučajevima.

Članak 50. dopušta pravednu i objektivno opravdanu naknadu za moguće troškove izravno povezane s prijevremenom otplatom potrošačkog kredita, i to samo ako se otplata provodi tijekom razdoblja primjene fiksne kamatne stope.

Zakonska ograničenja su sljedeća:

• Najviše 1 posto iznosa koji se prijevremeno otplaćuje ako je do ugovorenog dospijeća ostalo više od godinu dana.
• Najviše 0,5 posto ako je do dospijeća ostalo manje od godinu dana.
• Naknada je moguća samo ako prijevremene otplate premašuju 10.000 eura unutar 12 mjeseci.
• I tada se naknada može obračunati samo na dio prijevremeno otplaćenog iznosa iznad 10.000 eura.
• Naknada nikada ne smije biti viša od kamata koje bi građanin platio od dana prijevremene otplate do ugovorenog završetka kredita.

Ti postoci predstavljaju najviše dopuštene iznose, a ne naknadu koju banka automatski smije naplatiti u svakom slučaju.

Primjer 2: Vraćate 15.000 eura prije roka

Pretpostavimo da građanin ima potrošački kredit s fiksnom kamatnom stopom, do završetka otplate ostale su tri godine, a želi prijevremeno vratiti 15.000 eura.

Radi jednostavnosti, pretpostavimo da u prethodnih 12 mjeseci nije bilo drugih prijevremenih otplata.

• Iznos prijevremene otplate: 15.000 eura.
• Dio do zakonskog praga: 10.000 eura.
• Dio iznad praga: 5.000 eura.
• Najviša postotna naknada: 1 posto od 5.000 eura.

Najviša naknada prema postotnom ograničenju iznosila bi 50 eura.

Međutim, banka bi i dalje morala opravdati naknadu stvarnim troškovima povezanima s prijevremenom otplatom, a ona ne bi smjela biti veća od kamata koje bi dospjele do završetka kredita.

Primjer 3: Prijevremeno vraćate 8.000 eura

Građanin ima gotovinski kredit s fiksnom kamatnom stopom i želi prijevremeno vratiti 8.000 eura. U prethodnih 12 mjeseci nije bilo drugih prijevremenih otplata.

Budući da iznos ne premašuje 10.000 eura, prema novom članku 50. banka ne smije naplatiti naknadu za prijevremenu otplatu.

Naknada iznosi 0 eura.

Ako građanin nakon toga, unutar istog razdoblja od 12 mjeseci, prijevremeno uplati dodatni iznos, za obračun naknade važno je pratiti ukupni iznos prijevremenih otplata u tom razdoblju.

Kada banka uopće ne smije naplatiti naknadu?

Za potrošačke kredite obuhvaćene novim pravilima naknada za prijevremenu otplatu nije dopuštena:

• kada se kredit prijevremeno otplaćuje tijekom razdoblja u kojem nije određena fiksna kamatna stopa;
• kada je riječ o dopuštenom prekoračenju po računu;
• kada se otplata izvršava na temelju ugovora o osiguranju koje služi kao jamstvo otplate kredita;
• kada prijevremena otplata ne premašuje zakonski prag od 10.000 eura unutar 12 mjeseci.

To ne znači da građanin ne mora vratiti preostalu glavnicu i dospjele obveze. Zabrana se odnosi na posebnu naknadu za prijevremenu otplatu.

A što vrijedi za stambene kredite?

Za stambene potrošačke kredite zakon predviđa posebno pravilo.

Prema članku 51., građanin pri prijevremenoj otplati ima pravo na smanjenje ukupnih troškova koje se sastoji od kamata i drugih troškova koji se odnose na preostalo trajanje ugovora.

Još je važnije što banka ne smije ugovoriti, tražiti ni naplatiti naknadu za djelomičnu ili potpunu prijevremenu otplatu stambenog potrošačkog kredita.

Za razliku od gotovinskih i drugih potrošačkih kredita, kod stambenih kredita ne primjenjuje se ograničenje naknade od 1 ili 0,5 posto. Naknada za prijevremenu otplatu jednostavno nije dopuštena prema novom zakonu.

No ni to nije potpuno novo pravo. Zabrana naknade već je postojala prema Zakonu o stambenom potrošačkom kreditiranju za ugovore na koje se taj propis primjenjivao.

Kod starijih stambenih kredita zato je posebno važno provjeriti datum sklapanja ugovora i propis koji se na njega primjenjuje.

Najvažnije pitanje: Što je s kreditima koje već otplaćujemo?

Ovdje treba biti posebno oprezan jer bi pogrešno tumačenje moglo navesti velik broj građana da očekuju povrat novca na koji prema novom zakonu nemaju automatsko pravo.

Članak 109. Zakona izričito uređuje ugovore sklopljene prije njegova stupanja na snagu.

Prema toj odredbi, na ranije sklopljene ugovore u pravilu se ne primjenjuju odredbe novog zakona, osim pojedinih izričito navedenih odredbi koje se odnose na druga pitanja.

Članci 49., 50. i 51. nisu među tim iznimkama.

To znači da se nova pravila o prijevremenoj otplati ne primjenjuju automatski na ugovore sklopljene prije 20. studenoga 2026.

Za takve ugovore nastavljaju vrijediti pravila propisa koji su bili na snazi u trenutku njihova sklapanja.

Primjerice, građanin koji je gotovinski kredit ugovorio 2024. godine i odluči ga zatvoriti u prosincu 2026. ne može samo na temelju novog članka 50. zahtijevati razmjerni povrat svih unaprijed naplaćenih troškova.

To, međutim, ne znači da nema nikakva prava. Pravo na prijevremenu otplatu i smanjenje odgovarajućih troškova postojalo je i prema ranijim propisima. Njegov konkretan zahtjev treba razmotriti prema pravilima koja se primjenjuju na taj ugovor.

U pojedinačnim slučajevima mogu biti važni i ugovoreni uvjeti, priroda naplaćenog troška te relevantna sudska praksa.

Zaključak je jasan: Novi zakon nije opća odluka o povratu ranije naplaćenih bankarskih naknada svim postojećim korisnicima kredita.

Što ako građanin refinancira postojeći kredit?

Refinanciranje znači da se postojeći kredit djelomično ili u cijelosti zatvara sredstvima drugog kredita.

U takvoj situaciji treba razlikovati dva odnosa.

Za zatvaranje starog kredita primjenjuju se pravila koja vrijede za taj stari ugovor.

Ako građanin nakon 20. studenoga 2026. sklopi novi ugovor o potrošačkom kreditu, na taj novi ugovor u pravilu će se primjenjivati novi zakon.

Prije refinanciranja zato treba usporediti ukupni trošak novog kredita, a ne samo visinu mjesečne rate. Niža rata može biti posljedica duljeg roka otplate, što ne mora značiti i manji ukupan trošak.

Kako zatražiti obračun prijevremene otplate?

Građanin koji želi prijevremeno otplatiti kredit ne bi trebao jednostavno uplatiti procijenjeni ostatak duga bez prethodne provjere s bankom.

Preporučljivo je postupiti na sljedeći način:

1. Provjeriti ugovor. Posebno datum sklapanja, vrstu kredita, kamatnu stopu, preostali rok i naplaćene naknade.
2. Podnijeti pisani zahtjev banci. Navesti želi li se kredit zatvoriti u cijelosti ili samo djelomično otplatiti te planirani datum uplate.
3. Zatražiti detaljan obračun. U njemu trebaju biti prikazani preostala glavnica, dospjele kamate, eventualna naknada za prijevremenu otplatu i pripadajuće smanjenje troškova.
4. Provjeriti početne troškove. Ako se na kredit primjenjuje novi zakon, zatražiti da banka objasni kako je pri obračunu uzela u obzir troškove naplaćene pri odobravanju.
5. Provjeriti financijski učinak djelomične otplate. Zatražiti novi otplatni plan i usporediti mogućnost kraćeg roka otplate s mogućnošću manjeg mjesečnog obroka.
6. Nakon uplate zatražiti potvrdu. Kod potpunog zatvaranja kredita potrebno je provjeriti da je kredit formalno zatvoren i da nema preostalih obveza.

Članak 49. novog zakona obvezuje vjerovnika da nakon pisanog zahtjeva bez odgode dostavi informacije potrebne za razmatranje prijevremene otplate, uključujući njezine financijske posljedice i pretpostavke korištene u obračunu.

Što ako banka odbije umanjenje troškova?

Ako građanin smatra da banka nije pravilno obračunala prijevremenu otplatu, najprije treba zatražiti pisano obrazloženje i podnijeti prigovor banci.

U prigovoru je korisno navesti datum ugovora, iznos kredita, datum prijevremene otplate, spornu naknadu i razlog zbog kojeg se smatra da obračun nije pravilan.

Prema informacijama Hrvatske narodne banke o zaštiti potrošača, kreditna institucija dužna je odgovoriti na pisani prigovor u roku od 15 dana od njegova primitka.

Ako odgovor izostane ili građanin smatra da banka nije postupila u skladu s propisima, može se obratiti Hrvatskoj narodnoj banci, koja u okviru svojih ovlasti nadzire postupanje kreditnih institucija.

Važno je znati da HNB ne odlučuje umjesto suda o svakom pojedinačnom ugovornom sporu niti može automatski naložiti isplatu traženog povrata. Za rješavanje individualnog spora mogu biti potrebni drugi zakonom predviđeni postupci.

Isplati li se prijevremeno zatvoriti kredit?

Prijevremena otplata može donijeti značajnu uštedu, posebno kada do završetka otplate ima još mnogo vremena i kada bi građanin u tom razdoblju platio znatan iznos kamata.

Ipak, nije svaka prijevremena otplata jednako povoljna.

Prije donošenja odluke treba usporediti koliko će se uštedjeti na budućim kamatama i drugim troškovima, postoji li dopuštena naknada za prijevremenu otplatu te hoće li nakon zatvaranja kredita kućanstvu ostati dovoljno novca za nepredviđene izdatke.

Posebno je korisno zatražiti obračun ako se planira zatvaranje kredita novcem od prodaje nekretnine, nasljedstva, ušteđevine ili nekog drugog jednokratnog primitka.

Što građani trebaju zapamtiti?

Od 20. studenoga 2026. novi Zakon o potrošačkim kreditima donosi jasnija pravila za prijevremenu otplatu i razmjerno smanjenje troškova, uključujući određene troškove naplaćene na početku potrošačkog kredita.

Za nove potrošačke kredite naknada za prijevremenu otplatu moguća je samo pod propisanim uvjetima, uz ograničenja iznosa i prag od 10.000 eura unutar 12 mjeseci.

Za stambene potrošačke kredite obuhvaćene novim zakonom naknada za prijevremenu otplatu nije dopuštena.

No presudan je datum sklapanja ugovora. Građani koji već imaju kredit ne bi trebali pretpostaviti da im od 20. studenoga automatski pripada povrat dijela ranije naplaćenih troškova.

Najkorisniji prvi korak jest zatražiti od banke pisani obračun prijevremene otplate i provjeriti koja se zakonska pravila primjenjuju upravo na njihov kredit.

Izvori: Zakon o potrošačkim kreditima (Narodne novine 86/2026), posebno članci 49., 50., 51., 109. i 119.; Hrvatska narodna banka – informacije o prijevremenoj otplati kredita i zaštiti prava potrošača.