Uz inkluzivni dodatak moguće je dobiti još 441 euro: Provjerite tko ima pravo

Pravo na ovu pomoć nije novo, ali je Zajedničko povjerenstvo za tumačenje Temeljnog kolektivnog ugovora za zaposlenike u javnim službama 9. listopada 2026. donijelo novo tumačenje kojim je dodatno pojašnjeno u kojim se slučajevima pravo može dokazivati rješenjem o inkluzivnom dodatku.

To je posebno važno roditeljima djece s teškoćama u razvoju koji možda nisu upoznati s mogućnošću ostvarivanja dodatne novčane pomoći preko svojeg poslodavca.

Tko ima pravo na 441,44 eura?

Pravo je propisano člankom 71. Temeljnog kolektivnog ugovora za zaposlenike u javnim službama, prema kojem zaposlenik ima pravo na pomoć u slučaju nastanka invalidnosti malodobnog djeteta.

Za ostvarivanje prava potrebno je da kod djeteta bude utvrđen teži invaliditet, odnosno III. stupanj, ili teški invaliditet, odnosno IV. stupanj, uz odgovarajuću dokumentaciju propisanu kolektivnim ugovorom i službenim tumačenjima.

Pravo se odnosi na zaposlenike na koje se primjenjuje navedeni kolektivni ugovor, među kojima su zaposlenici u sustavu javnog obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi i drugim obuhvaćenim javnim službama.

Primjerice, pravo može ostvariti roditelj zaposlen u osnovnoj ili srednjoj školi, javnoj bolnici ili drugoj ustanovi na koju se primjenjuje Temeljni kolektivni ugovor.

Važno je naglasiti da se pravo ne odnosi automatski na sve osobe koje rade u javnom sektoru. Zaposlenici dječjih vrtića kojima su osnivači gradovi i općine, kao i državni službenici, mogu biti obuhvaćeni drugim kolektivnim ugovorima. Zato je potrebno provjeriti koji se kolektivni ugovor primjenjuje kod konkretnog poslodavca.

Inkluzivni dodatak može biti dokaz, ali ne u svim slučajevima

Jedna od najvažnijih pojedinosti službenog tumačenja odnosi se na mogućnost korištenja rješenja o inkluzivnom dodatku kao dokaza za ostvarivanje jednokratne pomoći.

Prema tumačenju broj 281/26 od 9. listopada 2026., pravo se može dokazivati pravomoćnim rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad kojim je malodobnom djetetu priznat inkluzivni dodatak u određenim razinama potpore.

Prihvaćaju se sljedeće razine:

• Prva razina potpore – rješenje se može koristiti za ostvarivanje prava.
• Druga razina potpore – rješenje se također može koristiti.
• Treća razina potpore – prihvaća se uz određene iznimke.
• Četvrta razina potpore – prihvaća se samo za određenu kategoriju djece.

Kod treće razine izuzeta su malodobna djeca s utvrđenim II. stupnjem tjelesnog oštećenja te djeca s kroničnom bolesti II. stupnja.

Kod četvrte razine pravo se na temelju rješenja o inkluzivnom dodatku može dokazivati samo za malodobno dijete s poremećajem glasa, jezika i govora III. stupnja.

Peta razina potpore nije navedena među razinama na temelju kojih se prema ovom tumačenju ostvaruje pomoć.

To znači da samo primanje inkluzivnog dodatka nije dovoljno za automatsko ostvarivanje jednokratne pomoći. Važna je razina potpore, utvrđena vrsta i stupanj oštećenja te ispunjavanje ostalih uvjeta iz kolektivnog ugovora.

Kada je potrebna dodatna dokumentacija?

Ako se iz rješenja o inkluzivnom dodatku u trećoj ili četvrtoj razini potpore ne može utvrditi odgovarajući stupanj invaliditeta, zaposlenik mora dostaviti i nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Drugim riječima, poslodavcu mora biti moguće utvrditi da su ispunjeni uvjeti za isplatu pomoći.

Pravo se može dokazivati i odgovarajućim ranijim rješenjima navedenima u kolektivnom ugovoru, primjerice rješenjem o dopustu radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju ili rješenjem o radu s polovicom punoga radnog vremena radi njege djeteta.

U najnovijem tumačenju posebno je pojašnjeno da, ako je iz prvog dostavljenog rješenja već vidljiv odgovarajući stupanj invaliditeta, zaposlenik ne mora čekati novo vještačenje kako bi ostvario pomoć.

Mogu li oba roditelja dobiti pomoć?

Da, ako su oba roditelja zaposlena u javnim službama na koje se primjenjuje kolektivni ugovor i ispunjavaju propisane uvjete, svaki od njih može ostvariti pravo na jednokratnu pomoć.

To je potvrđeno službenim tumačenjem Zajedničkog povjerenstva.

U 2026. godini jedna proračunska osnovica iznosi 441,44 eura, što znači da oba roditelja zajedno mogu ostvariti 882,88 eura.

Primjerice, ako je majka zaposlena u javnoj školi, a otac u javnoj bolnici te oboje ispunjavaju uvjete, svaki može podnijeti zahtjev svojem poslodavcu.

Važno je i da rješenje o invaliditetu djeteta ne mora nužno glasiti na roditelja koji podnosi zahtjev. Ako je rješenje izdano na drugog roditelja, zaposlenik može dokazati roditeljstvo, primjerice rodnim listom djeteta.

Ako jedan roditelj radi u javnoj službi, a drugi u privatnom sektoru, pravo iz ovog kolektivnog ugovora može ostvariti roditelj zaposlen u javnoj službi. Eventualna prava drugog roditelja ovise o propisima i kolektivnom ugovoru koji se primjenjuju kod njegova poslodavca.

Za roditelja zaposlenog u državnoj službi također je potrebno zasebno provjeriti odgovarajući kolektivni ugovor.

Što ako je rješenje doneseno prije zaposlenja?

Ovo je jedna od važnijih okolnosti na koju roditelji trebaju obratiti pozornost.

U službenom tumačenju broj 216/26 od 7. svibnja 2026. razmatran je slučaj zaposlenice kojoj je rješenje o inkluzivnom dodatku za dijete doneseno u travnju 2024., dok se u školi zaposlila u rujnu iste godine.

Povjerenstvo je zaključilo da u tom slučaju zaposlenica ne ostvaruje pravo na pomoć jer u trenutku donošenja rješenja nije bila zaposlena u sustavu javnih službi.

Stoga roditelji koji već imaju rješenje trebaju provjeriti kada je ono doneseno i jesu li u tom trenutku bili zaposleni u javnoj službi.

Može li se pomoć dobiti više puta?

Pomoć zbog nastanka invalidnosti malodobnog djeteta isplaćuje se jednokratno.

Roditelj koji je već ostvario pomoć na temelju ranijeg rješenja o invaliditetu djeteta ne može ponovno ostvariti isto pravo samo zato što je u međuvremenu doneseno novo rješenje o inkluzivnom dodatku kojim je zamijenjeno ranije pravo.

To je izričito potvrđeno tumačenjem od 9. listopada 2026.

Ovu pomoć ne treba poistovjećivati s drugim pravima iz članka 71. kolektivnog ugovora, poput pomoći zbog dugotrajnog bolovanja ili naknade određenih troškova liječenja, za koje vrijede zasebni uvjeti.

Kako podnijeti zahtjev?

Roditelji koji smatraju da ispunjavaju uvjete trebaju se obratiti svojem poslodavcu, odnosno kadrovskoj, pravnoj ili računovodstvenoj službi ustanove u kojoj rade.

Zahtjev je preporučljivo podnijeti pisanim putem, uz navođenje članka 71. Temeljnog kolektivnog ugovora za zaposlenike u javnim službama.

Uz zahtjev je potrebno priložiti odgovarajuće pravomoćno rješenje nadležnog tijela, a prema potrebi i dodatni nalaz i mišljenje o utvrđenom stupnju invaliditeta.

Ako rješenje glasi na drugog roditelja, može biti potrebno priložiti rodni list djeteta ili drugi odgovarajući dokaz roditeljstva.

Način predaje zahtjeva i eventualni interni obrazac ovise o poslodavcu. Sam kolektivni ugovor ne propisuje jedinstveni obrazac za sve javne službe.

Prema članku 71. stavku 6. kolektivnog ugovora, pomoć se isplaćuje najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja dokumentiranog zahtjeva, odnosno od dostave konačnog rješenja nadležnog tijela.

Roditeljima se preporučuje da zahtjev podnesu čim raspolažu potrebnom dokumentacijom. Kod starijih rješenja potrebno je voditi računa i o mogućoj zastari potraživanja.

Ako poslodavac odbije zahtjev, zaposlenik može zatražiti pisano obrazloženje i provjeru primjene kolektivnog ugovora, uz pomoć sindikalnog predstavnika ili pravnog savjetnika.

Važno je razlikovati dvije vrste prava

Inkluzivni dodatak socijalno je pravo uređeno posebnim zakonom, dok je jednokratna pomoć od 441,44 eura materijalno pravo zaposlenika iz kolektivnog ugovora.

Zato se ne radi o povećanju inkluzivnog dodatka niti o novoj mjesečnoj naknadi.

Najnovije tumačenje prvenstveno je važno zato što dodatno pojašnjava koja se rješenja o inkluzivnom dodatku mogu koristiti za dokazivanje prava na postojeću jednokratnu pomoć.

Roditelji malodobne djece s invaliditetom zaposleni u javnim službama zato bi trebali provjeriti dokumentaciju koju već imaju i kod svojeg poslodavca zatražiti informaciju o mogućnosti ostvarivanja ovog prava.