Na bolovanju ste i primate manje novca? Provjerite mora li vam poslodavac isplatiti razliku

To proizlazi iz članka 65. Temeljnog kolektivnog ugovora za zaposlenike u javnim službama, ali i službenog tumačenja broj 256/26 od 17. srpnja 2026. godine, koje je objavilo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Kolika naknada pripada zaposleniku tijekom bolovanja?

Prema kolektivnom ugovoru, zaposleniku koji je na bolovanju do 42 dana pripada naknada u visini 85 posto plaće koju bi ostvario da je radio u redovnom radnom vremenu.

Ako je za zaposlenika povoljnije, naknada se obračunava u visini 85 posto prosječne mjesečne plaće ostvarene tijekom tri mjeseca prije početka bolovanja.

Kod profesionalne bolesti ili ozljede na radu predviđena je naknada u visini 100 posto prosječne mjesečne plaće iz prethodna tri mjeseca, i to za cijelo trajanje takvog bolovanja.

Što ako HZZO isplati manje?

Posebno je zanimljivo da se navedena pravila primjenjuju i na određena bolovanja za koja HZZO isplaćuje naknadu od prvog dana.

Primjerice, riječ je o bolovanju zbog komplikacija u trudnoći ili njege djeteta.

Prema službenom tumačenju Ministarstva rada, ako HZZO zaposleniku isplati naknadu manju od iznosa koji mu za prvih 42 dana bolovanja pripada prema kolektivnom ugovoru, poslodavac je dužan isplatiti razliku.

To znači da zaposlenik ne mora nužno ostati samo na iznosu koji mu je isplatio HZZO.

Važno je naglasiti da se pravo ne odnosi automatski na sve zaposlene u Hrvatskoj, nego na zaposlenike obuhvaćene navedenim kolektivnim ugovorom.

Kako zatražiti isplatu razlike?

Zaposlenik koji smatra da mu pripada razlika naknade trebao bi se obratiti računovodstvu ili kadrovskoj službi svojeg poslodavca i zatražiti provjeru obračuna.

Za izračun i isplatu razlike potrebno je dostaviti dokaz o visini naknade koju je isplatio HZZO.

Prema službenom tumačenju, kao dokaz može poslužiti izvadak ili ispis s tekućeg računa zaposlenika iz kojeg je vidljiva uplata HZZO-a na ime naknade za bolovanje.

Na temelju tih podataka poslodavac može utvrditi postoji li razlika između isplaćene naknade i iznosa koji zaposleniku pripada prema kolektivnom ugovoru.

Ova obveza poslodavca primjenjuje se od 25. listopada 2023. godine, kada su na snagu stupile odgovarajuće izmjene tadašnjeg kolektivnog ugovora.

Nakon više od 90 dana bolovanja moguće je dobiti i 441,44 eura pomoći

Osim naknade plaće, Temeljni kolektivni ugovor predviđa još jedno važno materijalno pravo.

Prema članku 71., zaposlenik koji je na neprekidnom bolovanju duljem od 90 dana ima pravo na novčanu pomoć u visini jedne proračunske osnovice.

U 2026. godini taj iznos iznosi 441,44 eura.

Pomoć se može ostvariti jednom godišnje, neovisno o razlogu bolovanja.

Važno je da bolovanje traje dulje od 90 dana bez prekida. Ako je zaposlenik na bolovanju točno 90 dana, taj uvjet još nije ispunjen.

Za ostvarivanje prava potrebno je poslodavcu podnijeti dokumentirani zahtjev, uz odgovarajuću potvrdu o trajanju bolovanja.

Prema kolektivnom ugovoru, pomoć se isplaćuje najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja dokumentiranog zahtjeva.

Što ako bolovanje traje dvije godine?

Zanimljivo je i službeno tumačenje broj 258/26 od 17. srpnja 2026. godine.

Prema njemu, zaposlenik može ostvariti pravo na pomoć za dvije različite kalendarske godine ako je u svakoj od njih ispunio uvjet neprekidnog bolovanja duljeg od 90 dana.

Primjerice, ako je zaposlenik ispunio uvjete i tijekom 2025. i tijekom 2026. godine, moguće je da mu obje pomoći budu isplaćene tijekom 2026. godine.

Pritom je važno razlikovati godinu u kojoj je pravo ostvareno od godine u kojoj je pomoć stvarno isplaćena.

Provjerite koja vam prava pripadaju

Navedena prava posebno su važna zaposlenicima u javnim službama, primjerice u školama, zdravstvenim ustanovama i drugim ustanovama na koje se primjenjuje Temeljni kolektivni ugovor.

Pritom treba provjeriti i postoje li povoljnija prava prema posebnom propisu ili granskom kolektivnom ugovoru.

Zaposlenicima koji su tijekom bolovanja primali manju naknadu preporučuje se provjeriti obračun kod poslodavca, osobito ako je riječ o bolovanju zbog komplikacija u trudnoći ili njege djeteta.

Razlika naknade plaće i jednokratna pomoć zbog dugotrajnog bolovanja dva su odvojena prava, a u određenim okolnostima zaposlenik može ostvariti oba.