Radite uz mirovinu? Evo kada možete zadržati cijelu mirovinu, a kada vam se isplaćuje samo polovica

Mnogi umirovljenici već koriste mogućnost zaposlenja do polovice punog radnog vremena, najčešće četiri sata dnevno, uz istodobnu isplatu cijele mirovine.

Takav način rada posebno je zanimljiv u turističkim mjestima poput Vodica, gdje tijekom sezone postoji povećana potreba za radnicima u trgovini, ugostiteljstvu, turizmu i drugim uslužnim djelatnostima.

Međutim, od 1. siječnja 2026. godine određeni umirovljenici dobili su još jednu mogućnost: rad dulji od polovice punog radnog vremena, pa čak i osam sati dnevno, uz isplatu 50 posto mirovine.

Četiri sata rada uz cijelu mirovinu

Korisnici starosne i prijevremene starosne mirovine, kao i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, mogu raditi do polovice punog radnog vremena bez obustave isplate mirovine.

Isto pravo, uz propisane uvjete, imaju korisnici obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine.

Primjerice, umirovljenik koji prima 700 eura mirovine i zaposli se na četiri sata dnevno može nastaviti primati svih 700 eura mirovine te dodatno ostvarivati plaću za svoj rad.

Visina plaće ovisi o ugovoru o radu, broju sati, porezima i doprinosima.

Dakle, mirovina se u tom slučaju ne smanjuje samo zato što je osoba zaposlena na pola radnog vremena.

Osam sati rada, ali samo pola mirovine

Od 1. siječnja 2026. korisnici starosne, prijevremene starosne i određenih drugih mirovina koji su navršili 65 godina mogu raditi dulje od polovice punog radnog vremena, uključujući puno radno vrijeme.

U tom slučaju isplaćuje im se 50 posto mirovine.

To znači da umirovljenik koji ima mirovinu od 800 eura, a zaposli se na osam sati dnevno, tijekom takvog zaposlenja prima 400 eura mirovine i plaću za svoj rad.

Za korisnike prijevremene starosne mirovine posebno je važno da mogućnost rada duljeg od polovice punog radnog vremena uz pola mirovine ovisi o navršenih 65 godina.

Koliko novca ostaje umirovljeniku?

Razliku najbolje pokazuju jednostavni primjeri.

Ako umirovljenik ima mirovinu od 500 eura, uz rad do četiri sata dnevno zadržava svih 500 eura. Ako ispunjava uvjete za rad dulji od četiri sata, uz takav rad prima 250 eura mirovine.

Kod mirovine od 700 eura, uz četiri sata rada isplaćuje se svih 700 eura, a uz rad dulji od polovice punog radnog vremena 350 eura.

Kod mirovine od 1.000 eura, iznosi su 1.000 odnosno 500 eura.

U svim tim slučajevima plaća se isplaćuje dodatno, a navedeni primjeri odnose se samo na dio primanja koji dolazi iz mirovinskog sustava.

Zato se ne može unaprijed reći je li rad na osam sati financijski povoljniji od rada na četiri sata. To ovisi o ponuđenoj plaći, poreznom tretmanu i drugim okolnostima.

Mogu li umirovljenici nastaviti voditi obrt?

Nova pravila posebno su važna i za obrtnike te osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti.

Od početka 2026. omogućeno je da osobe koje ispunjavaju zakonske uvjete, uključujući navršenih 65 godina i propisani mirovinski staž, nastave obavljati djelatnost uz korištenje polovice starosne mirovine.

To može biti zanimljivo vlasnicima manjih obrta koji ne žele potpuno prestati poslovati nakon umirovljenja.

Ipak, obavljanje obrta nije isto što i zaposlenje na četiri sata dnevno. Na obrtnike se primjenjuju posebna pravila obveznog osiguranja, pa je prije odluke potrebno provjeriti vlastiti status i uvjete u HZMO-u.

Posebna pravila za invalidske mirovine

Korisnici invalidskih mirovina moraju biti posebno oprezni jer pravila ovise o tome je li riječ o djelomičnom ili potpunom gubitku radne sposobnosti.

Za osobe s djelomičnim gubitkom radne sposobnosti postoje posebne mogućnosti rada uz mirovinu.

S druge strane, korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti zaposlenje od 3,5 sati dnevno ili dulje može dovesti do obustave isplate mirovine.

Zato se pravila za starosne mirovine ne smiju automatski primjenjivati na sve korisnike invalidskih mirovina.

Može li rad povećati buduću mirovinu?

Umirovljenik koji nastavi raditi i ostvaruje dodatni mirovinski staž pod određenim uvjetima može zatražiti ponovno određivanje mirovine.

Za to je u pravilu potrebno ostvariti najmanje jednu godinu dodatnog staža osiguranja.

Primjerice, osobi koja radi četiri sata dnevno za jednu godinu dodatnog staža u pravilu trebaju dvije godine takvog zaposlenja.

Nakon ispunjenja uvjeta i prestanka rada može se podnijeti zahtjev HZMO-u za ponovno određivanje mirovine.

To ne znači da će se mirovina automatski povećati za isti iznos svakome, jer izračun ovisi o dodatnom stažu, ostvarenim plaćama i drugim elementima mirovinskog prava.

Što se najviše isplati?

Za umirovljenike koji žele dodatno zaraditi, a zadržati cijelu mirovinu, rad do polovice punog radnog vremena često je jednostavnija mogućnost.

Rad na puno radno vrijeme može donijeti veću ukupnu zaradu, ali kod osoba koje koriste novu zakonsku mogućnost znači i isplatu samo polovice mirovine.

Primjerice, ako umirovljenik prima 800 eura mirovine, a za puno radno vrijeme može ostvariti neto plaću od 1.200 eura, njegov bi ukupni mjesečni primitak iznosio 1.600 eura, pod pretpostavkom da se primjenjuje pravilo o isplati polovice mirovine.

Međutim, ako bi za četiri sata rada mogao ostvariti neto plaću od 600 eura, uz punu mirovinu od 800 eura ukupno bi primao 1.400 eura.

Razlika bi u tom primjeru iznosila samo 200 eura, iako bi radio dvostruko više sati.

Riječ je o ilustrativnom izračunu, a ne o zajamčenim plaćama ili univerzalnom pravilu.

Prije prihvaćanja zaposlenja umirovljenici bi trebali provjeriti kojoj kategoriji korisnika pripadaju i koliko će im mirovine ostati tijekom rada. Razlika između četiri i osam sati rada može značajno utjecati na konačna mjesečna primanja.