Inspektori će glumiti turiste i rezervirati apartmane: Što novi zakon donosi iznajmljivačima?

Država namjerava pojačati borbu protiv neregistriranog turističkog smještaja. Jedna od najzanimljivijih novosti jest mogućnost da državni inspektori pod prikrivenim identitetom kontaktiraju iznajmljivače, odgovaraju na oglase na društvenim mrežama i rezerviraju smještaj predstavljajući se kao obični turisti.

Takav način nadzora trebao bi olakšati otkrivanje osoba koje turistima iznajmljuju apartmane, sobe ili kuće za odmor bez potrebnih rješenja.

Za turistička mjesta poput Vodica, gdje je privatni smještaj važan dio lokalnog gospodarstva, promjene bi mogle imati značajan utjecaj.

Inspektori će moći rezervirati smještaj pod prikrivenim identitetom

Prema predstavljenom zakonskom prijedlogu, Državni inspektorat dobio bi dodatne mogućnosti nadzora oglašavanja smještaja na internetu, uključujući društvene mreže, oglasnike i grupe u kojima se nude apartmani.

To znači da bi inspektor mogao stupiti u kontakt s osobom koja oglašava smještaj, raspitati se o cijeni i raspoloživosti te pokušati dogovoriti rezervaciju kako bi provjerio obavlja li se djelatnost zakonito.

Nadzorne ovlasti trebale bi se proširiti i na Carinsku upravu te komunalne redare gradova i općina.

Za neregistrirano obavljanje djelatnosti predviđene su strože novčane kazne, koje prema predstavljanju zakona počinju od 2.600 eura.

Prihodi od kazni trebali bi pripadati lokalnoj i regionalnoj samoupravi.

Od svibnja 2027. registracijski broj za oglašavanje apartmana

Jedna od važnijih novosti odnosi se na uvođenje jedinstvenog registracijskog broja za smještajne jedinice koje se oglašavaju putem internetskih platformi.

Primjena tih odredbi predviđena je od 1. svibnja 2027. godine.

Cilj je povezati podatke o legalno registriranim smještajnim objektima s internetskim platformama i otežati oglašavanje apartmana koji nemaju potrebna odobrenja.

Za iznajmljivače koji već imaju uredna rješenja to ne znači automatski ponovno ishođenje dozvole za rad. Međutim, bit će važno pratiti način dodjele registracijskih brojeva i postupak njihova povezivanja s postojećim smještajnim jedinicama.

Rekategorizacija svakih deset godina: Hoće li vlasnici morati dodatno ulagati?

Najviše pitanja među dugogodišnjim iznajmljivačima mogla bi otvoriti obvezna periodična rekategorizacija smještajnih objekata.

Predloženi sustav predviđa provjeru ispunjavanja propisanih uvjeta u razdobljima do deset godina.

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina tijekom saborske rasprave obrazložio je da je cilj provjeriti održavaju li smještajni objekti razinu usluge na temelju koje su dobili kategorizaciju.

Prema njegovu objašnjenju, iznajmljivač bi zbog neispunjavanja određenih uvjeta mogao izgubiti pojedinu zvjezdicu.

Međutim, tijekom saborske rasprave otvoreno je i pitanje mogućnosti ukidanja rješenja ako objekt ne ispunjava uvjete koji će biti propisani odgovarajućim pravilnikom.

Upravo je to posebno važno za vlasnike starijih apartmana.

Primjerice, vlasnik koji je prije dvadesetak godina uredno registrirao apartman i od tada zakonito iznajmljuje mogao bi se naći pred pitanjem zadovoljava li njegov objekt i dalje propisane standarde.

Pritom treba naglasiti da se iz samog prijedloga ne može zaključiti kako će svi vlasnici starijih apartmana automatski morati provoditi skupe adaptacije. Opseg eventualnih ulaganja ovisit će o konačnim zakonskim i podzakonskim pravilima te stvarnom stanju pojedinog objekta.

Zato je za iznajmljivače posebno važno da nadležno ministarstvo pravodobno i jasno objasni koji će se uvjeti provjeravati i što će se dogoditi s postojećim rješenjima.

Privremena rješenja produljuju se do kraja 2030. godine

Dobra vijest za dio privatnih iznajmljivača jest predloženo produljenje važenja privremenih rješenja.

Riječ je o rješenjima koja su prema dosadašnjim rokovima trebala prestati važiti krajem 2026. godine.

Novim prijedlogom predviđeno je njihovo produljenje do 31. prosinca 2030., čime bi vlasnici dobili dodatne četiri godine za rješavanje statusa objekata i ishođenje trajnih rješenja.

Prema podacima Ministarstva turizma i sporta, krajem 2024. godine oko 15.000 iznajmljivača u Hrvatskoj poslovalo je na temelju privremenih rješenja.

Hoće li komunalni redari imati dovoljno kapaciteta?

Proširenje nadzornih ovlasti na komunalne redare otvara i pitanje provedbe zakona na lokalnoj razini.

Komunalni redari već obavljaju brojne poslove povezane s javnim površinama, komunalnim redom, nepropisnim odlaganjem otpada i drugim obvezama.

U turističkim sredinama njihov je posao osobito intenzivan tijekom ljetnih mjeseci.

Zbog toga se postavlja pitanje hoće li gradovi i općine imati dovoljno zaposlenika za dodatne kontrole turističkog smještaja te kako će nove ovlasti biti organizirane u praksi.

Što je s apartmanima koji se godinama legalno iznajmljuju?

Važno je razlikovati dvije skupine iznajmljivača.

Prvu čine oni koji posluju bez potrebnih rješenja, ne prijavljuju goste ili na drugi način izbjegavaju zakonske obveze. Upravo je suzbijanje takvog poslovanja jedan od glavnih ciljeva novih mjera.

Drugu skupinu čine registrirani privatni iznajmljivači koji godinama uredno posluju, plaćaju propisane obveze i održavaju svoje smještajne objekte.

Za njih je najvažnije da novi sustav bude jasan, provediv i da ne stvara nepotrebne troškove.

Predložene promjene zato ne treba promatrati samo kroz strože inspekcijske kontrole nego i kroz pitanje pravne sigurnosti postojećih iznajmljivača.

Konačan odgovor o svim obvezama dat će usvojeni tekst zakona i pripadajući pravilnici.

Za iznajmljivače na vodičkom području posebno će biti važno pratiti rokove, postupak rekategorizacije i način dodjele registracijskih brojeva kako bi se na vrijeme mogli pripremiti za nova pravila.