Treba li Hrvatskoj toliko općina, gradova i županija? Predlaže se ukidanje njih 350, što vi mislite?
Hrvatska bi u budućnosti mogla imati čak 350 općina, gradova i županija manje nego danas. Prema ponovno aktualiziranom prijedlogu teritorijalnog preustroja, broj jedinica lokalne i regionalne samouprave smanjio bi se s 576 na 226, a sadašnji sustav od 20 županija i Grada Zagreba s posebnim statusom zamijenilo bi sedam velikih regija. Procjenjuje se da bi takva reforma mogla donijeti godišnje uštede između 70 i 120 milijuna eura.
Prijedlog je ponovno aktualizirao Damir Vanđelić, predsjednik stranke Republika, oslanjajući se na ranija znanstvena istraživanja Dragutina i Petra Feletara. Riječ je o modelu koji predviđa jednu od najvećih promjena teritorijalnog ustroja Hrvatske od osamostaljenja.
Prema tom modelu, Hrvatska bi umjesto sadašnjih 127 gradova imala njih 95, dok bi se broj općina smanjio s 428 na 124. Umjesto postojećih županija ustrojile bi se veće regije koje bi preuzele dio regionalnih upravnih i razvojnih poslova.
Ukupno bi se broj administrativnih jedinica smanjio za gotovo 61 posto.
Sedam regija umjesto sadašnjih županija
U ranijim znanstvenim prijedlozima Feletarovih kao regionalna središta spominjali su se Pula, Rijeka, Varaždin, Velika Gorica, Osijek, Zadar i Split, uz poseban položaj Zagreba u pojedinim inačicama modela.
Predviđeno je i 17 subregionalnih centara kako bi građanima javne usluge ostale dostupne bez potrebe za čestim putovanjima u udaljenija regionalna središta.
Takav ustroj trebao bi omogućiti snažnije regionalno planiranje, učinkovitije korištenje europskih sredstava i smanjenje administrativnih poslova koji se danas zasebno obavljaju u velikom broju općina, gradova i županija.
Ipak, važno je naglasiti da ne postoji službeno utvrđena karta budućih regija niti je ovaj prijedlog prihvaćen kao državni plan reforme.
Gdje bi se ostvarile uštede od 120 milijuna eura?
Najveći dio mogućih ušteda odnosio bi se na smanjenje administrativnih troškova i objedinjavanje službi koje danas zasebno postoje u brojnim jedinicama lokalne samouprave.
Umjesto da svaka općina ili grad zasebno organizira računovodstvo, pravne poslove, javnu nabavu, informatičku podršku i pripremu projekata, dio tih poslova mogao bi se obavljati zajednički.
U prikazu reforme procjenjuje se da u osnovnim upravnim tijelima lokalne i regionalne samouprave radi oko 18.600 zaposlenih. Predviđeno smanjenje administrativnih radnih mjesta moglo bi iznositi između 3.500 i 5.400 tijekom petogodišnjeg prijelaznog razdoblja, ponajprije prirodnim odljevom zaposlenih.
Procijenjena godišnja ušteda iznosila bi između 70 i 120 milijuna eura, sa srednjom vrijednošću od približno 95 milijuna eura.
Međutim, riječ je o modelskoj procjeni, a ne o službenoj financijskoj analizi koja bi jamčila ostvarenje takvih ušteda. Za precizniji izračun trebalo bi utvrditi troškove reorganizacije, budući broj zaposlenih, raspodjelu poslova i financiranje novih regionalnih jedinica.
Što bi to značilo za Vodice, Tribunj i Pirovac?
Teritorijalni preustroj otvorio bi niz pitanja i na području Šibensko-kninske županije, uključujući budući status Grada Vodica te općina Tribunj i Pirovac.
U slučaju provedbe reforme takvih razmjera trebalo bi odrediti koje bi jedinice zadržale samostalnost, koje bi se eventualno povezale s većim administrativnim središtima te kako bi se raspodijelili prihodi, imovina i nadležnosti.
Za manje sredine posebno je važno pitanje mogućnosti samostalnog odlučivanja o komunalnim projektima, prostornom planiranju, lokalnim porezima i drugim poslovima koji izravno utječu na svakodnevni život stanovnika.
S druge strane, zajedničke stručne službe mogle bi manjim općinama omogućiti kvalitetniju pripremu projekata i učinkovitije korištenje raspoloživih sredstava.
Zasad, međutim, nema potvrde da bi Vodice, Tribunj ili Pirovac izgubili svoj sadašnji administrativni status. Konkretan teritorijalni raspored za naše područje nije utvrđen, pa bi bilo kakve tvrdnje o mogućem pripajanju pojedinih općina bile preuranjene.
Hrvatska već potiče povezivanje općina i gradova
Zanimljivo je da Hrvatska već provodi određene mjere kojima se potiče suradnja lokalnih jedinica, ali bez njihova formalnog ukidanja.
Ekonomski institut u Zagrebu u listopadu 2026. objavio je analizu prve četiri godine poticaja za funkcionalno spajanje općina i gradova.
Riječ je o modelu u kojem općine i gradovi zadržavaju pravnu i političku samostalnost, ali zajednički organiziraju pojedine poslove. To može uključivati zajedničke službenike, upravne odjele, ustanove ili komunalne djelatnosti.
Takav pristup omogućuje smanjenje dijela troškova bez mijenjanja granica i ukidanja postojećih jedinica.
Vlada je na sjednici Vijeća za lokalni razvoj, održanoj 20. listopada u Šibeniku, istaknula upravo dobrovoljno funkcionalno povezivanje kao jedan od načina jačanja lokalne samouprave.
Prema tada objavljenim podacima, za 77 obrađenih zahtjeva koji obuhvaćaju 149 različitih jedinica lokalne samouprave isplaćeno je 13,45 milijuna eura.
Vlada pritom naglašava da učinkovitost lokalne samouprave ne treba promatrati isključivo kroz broj općina i gradova, nego kroz kvalitetu javnih usluga, razvojne mogućnosti i odgovorno upravljanje novcem.
Male općine nemaju jednake mogućnosti
Jedan od glavnih argumenata zagovornika teritorijalnog preustroja jest činjenica da sve općine, bez obzira na broj stanovnika i gospodarsku snagu, moraju obavljati niz zakonom propisanih poslova.
Dok veći gradovi imaju razvijene upravne službe i stručnjake za različita područja, pojedine male općine raspolažu vrlo ograničenim brojem zaposlenih i skromnim proračunima.
Zbog toga im je teže organizirati pojedine javne usluge, pripremati složene projekte ili osigurati vlastito sufinanciranje ulaganja.
Prema podacima koje je Vlada iznijela u listopadu, čak 253 od ukupno 428 hrvatskih općina imaju status potpomognutih područja.
Istodobno, ukupni prihodi lokalnih vlasti porasli su s 3,1 milijarde eura u 2017. na 6,9 milijardi eura u 2025. godini.
To pokazuje da lokalna samouprava raspolaže sve većim financijskim sredstvima, ali i da postoje znatne razlike među pojedinim sredinama.
Bi li građani imali koristi od reforme?
Za građane bi najvažnije bilo pitanje bi li reorganizacija donijela bolje javne usluge i učinkovitije trošenje novca.
Smanjenje broja općina i gradova samo po sebi ne znači da bi nestali vrtići, škole, vatrogasne postrojbe, komunalne službe ili druge ustanove potrebne stanovništvu.
Te bi usluge i dalje morale funkcionirati, neovisno o tome koja bi administrativna jedinica bila nadležna za njihovo financiranje i organizaciju.
Potencijalna korist reforme bila bi u smanjenju dvostrukih administrativnih poslova i usmjeravanju većeg dijela sredstava prema konkretnim potrebama stanovništva.
No postoje i mogući nedostaci. Stanovnici manjih mjesta mogli bi izgubiti dio neposrednog utjecaja na lokalne odluke, a pojedine administrativne usluge mogle bi postati udaljenije ako se novi sustav ne bi pažljivo organizirao.
Zbog toga stručna rasprava o teritorijalnom preustroju ne uključuje samo pitanje koliko općina treba ukinuti, nego i kako osigurati da građani u manjim i udaljenijim sredinama ne ostanu bez dostupnih javnih usluga.
Za sada nema odluke o ukidanju općina i županija
Iako prijedlog predviđa vrlo velike promjene, zasad nema odluke Vlade ili Hrvatskog sabora o provedbi takvog teritorijalnog preustroja.
Nije utvrđen ni rok u kojem bi se postojeći sustav mogao zamijeniti novim.
Vanđelić zagovara prethodnu javnu analizu troškova, prihoda, zaposlenih i kvalitete usluga svake jedinice, nakon čega bi se eventualne promjene provodile postupno i povezale s redovnim lokalnim izborima.
Rasprava tako ponovno otvara pitanje koje se u Hrvatskoj postavlja već desetljećima: je li sadašnji broj općina, gradova i županija opravdan ili bi se istim javnim novcem moglo upravljati učinkovitije uz znatno manji broj administrativnih jedinica?
A što vi mislite? Ima li Hrvatska previše općina, gradova i županija? Bi li njihovo smanjenje donijelo stvarne uštede i bolju javnu upravu ili bi manje sredine izgubile mogućnost samostalnog odlučivanja o svojoj budućnosti? Trebaju li Vodice, Tribunj i Pirovac zadržati sadašnji status? Svoje mišljenje podijelite u komentarima.
Vrijeme – Vodice
Kalendar događanja
-
KinoSrce zvijeri ⑫
-
PredavanjaRiječima protiv zaborava: Čitateljski klub u domu za starije i nemoćne
Gradska knjižnica Vodice