Ni Šibensko-kninska županija nije iznimka. Tijekom 2025. godine rođeno je 747 djece, dok je 1.427 osoba preminulo, pa je prirodni pad stanovništva iznosio 680 osoba. Vitalni indeks, odnosno broj živorođenih na 100 umrlih, iznosio je 52,3, što znači da su na svakih 100 umrlih rođene tek 52 bebe.

Slična je situacija i u Vodicama, gdje je prošle godine rođeno 79 djece, dok je umrlo 105 stanovnika. Grad je tako zabilježio prirodni pad od 26 stanovnika, a vitalni indeks iznosio je 75,2. Iako je riječ o rezultatu boljem od županijskog prosjeka, ni on nije dovoljan za pozitivan prirodni prirast.

Posebno zabrinjava podatak da se među općinama s najnepovoljnijim demografskim pokazateljima u Hrvatskoj nalazi Ervenik. U toj je općini tijekom 2025. godine rođeno samo jedno dijete, dok su 24 osobe preminule, što ga svrstava među sredine s najnižim vitalnim indeksom u državi.

Blagi porast broja rođenih na razini Hrvatske

Prema podacima DZS-a, tijekom 2025. godine u Hrvatskoj je rođeno 32.479 živorođene djece, što je 410 više nego godinu ranije, odnosno povećanje od 1,3 posto. Iako je riječ o prvom blagom rastu nakon više godina pada nataliteta, broj novorođenih i dalje je znatno manji nego prije desetak godina. Primjerice, 2016. godine rođeno je više od 37.500 djece.

Od ukupnog broja novorođenih, 51,3 posto čine dječaci, a 48,7 posto djevojčice. Stopa nataliteta prošle godine iznosila je 8,4 živorođene djece na tisuću stanovnika.

Istodobno je tijekom 2025. godine umrlo 50.007 osoba, što je 1.073 manje nego 2024. godine. Unatoč tome, Hrvatska je zabilježila prirodni pad stanovništva od 17.528 osoba, jer broj umrlih i dalje znatno premašuje broj rođenih.

Vitalni indeks za cijelu Hrvatsku iznosio je 64,9, odnosno na svakih 100 umrlih dolazi tek 65 rođenih.

Samo 43 grada i općine imaju više rođenih nego umrlih

Od ukupno 555 gradova i općina u Hrvatskoj, samo ih je 43 tijekom prošle godine imalo više rođenih nego umrlih stanovnika. U tri općine broj rođenih i umrlih bio je jednak, dok je u svim ostalim sredinama zabilježen negativan prirodni prirast.

Najviši vitalni indeks zabilježila je općina Jasenice u Zadarskoj županiji, gdje je rođeno 25 djece, a umrlo sedam stanovnika.

Na razini županija najpovoljniji omjer rođenih i umrlih imaju Dubrovačko-neretvanska, Međimurska, Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska i Zagrebačka županija, dok su na začelju Karlovačka, Ličko-senjska, Primorsko-goranska i Sisačko-moslavačka županija.

Sve više razvoda brakova

Podaci DZS-a pokazuju i nastavak rasta broja razvoda.

Tijekom 2025. godine u Hrvatskoj je sklopljeno 17.270 brakova, dok ih je 5.674 završilo razvodom. To znači da je gotovo svaki treći sklopljeni brak završio razvodom, odnosno da je na tisuću sklopljenih brakova zabilježeno 328,5 razvoda, što je više nego godinu ranije.

Iako posljednji podaci donose blagi optimizam kroz nešto veći broj rođene djece i manji broj umrlih, demografi upozoravaju da je još prerano govoriti o preokretu. Hrvatska i dalje bilježi negativan prirodni prirast, a starenje stanovništva i dugoročni demografski izazovi ostaju među najvećim problemima s kojima će se zemlja suočavati i u godinama koje dolaze.