S dna mora poslana poruka svijetu, a Šime Strikoman sve ovjekovječio 1003. Milenijskom fotografijom

Otok Krapanj, poznat po stoljetnoj spužvarskoj i ronilačkoj tradiciji, danas, 17. listopada, bio je mjesto događaja koji je povezao lokalnu pomorsku baštinu s globalnom inicijativom za zaštitu mora i oceana.

Kristijan Curavić, predsjednik grupacije Ocean Alliance Conservation Member (OACM), u tradicionalnoj ronilačkoj opremi teškoj približno 90 kilograma zaronio je na deset metara dubine i s morskog dna uputio poruku svjetskim čelnicima, međunarodnim institucijama i velikim kompanijama.

Njegovo obraćanje održano je u sklopu pokušaja postavljanja Guinnessova svjetskog rekorda u aktivnom podvodnom čišćenju plastike u tradicionalnoj teškoj ronilačkoj opremi.

Šime Strikoman snimio 1003. Milenijsku fotografiju

Poseban doprinos ovom događaju dao je naš poznati fotograf Šime Strikoman, koji je u čast međunarodne ekološke inicijative na Krapnju snimio svoju 1003. Milenijsku fotografiju.

Na fotografiji snimljenoj iz zraka okupljeni sudionici raspoređeni su na krapanjskoj rivi, uz prepoznatljivi Strikomanov način povezivanja ljudi, prostora i događaja u jedinstvenu fotografsku priču.

Tako je još jedna Milenijska fotografija postala trajni zapis jednog posebnog trenutka, ovoga puta posvećenog očuvanju mora, koje je stoljećima oblikovalo život stanovnika Krapnja i cijelog šibenskog arhipelaga.

Poruka s deset metara dubine

Curavićev govor bio je zamišljen kao simboličan, ali i izravan poziv na konkretno djelovanje u zaštiti morskog okoliša.

„Danas vam se ne obraćam kao predsjednik, nego kao ronilac, s mjesta s kojeg tek rijetki imaju priliku govoriti”, poručio je.

Govorio je iz tradicionalne bakrene ronilačke kacige, uz dovod zraka s površine pomoću ručno pokretane pumpe. Upravo je takva oprema snažno povezana s poviješću krapanjskih spužvara.

„Ovdje se računaju samo djela i samo ona mogu donijeti promjenu”, naglasio je Curavić, pozivajući na zaštitu mora koja se neće zaustaviti na deklaracijama i obećanjima, nego će se mjeriti stvarno uklonjenim otpadom i očuvanim morskim ekosustavima.

U emotivnom dijelu govora prisjetio se vlastitog životnog puta, od iskustva utapanja koje je, prema njegovim riječima, preživio kao četverogodišnjak, do godina provedenih u ronjenju i radu na zaštiti mora. Posebno je spomenuo iskustva izvlačenja uginulih morskih kornjača s morskog dna, koja su dodatno učvrstila njegovu odluku da život posveti očuvanju morskog okoliša.

„Ovo nije samo za sljedeću generaciju. Ovo je za sve generacije koje dolaze”, poručio je.

Poziv svjetskim čelnicima i papi Lavu XIV.

Curavić je pozvao predstavnike država, međunarodnih organizacija i poslovnog svijeta da se uključe u inicijativu zaštite mora i oceana.

Poseban poziv uputio je glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i papi Lavu XIV., podsjetivši pritom na poruke pape Franje o brizi za zajednički dom.

Prema navodima OACM-a, organizacija komunicira sa 60 vlada koje nastoji uključiti u inicijativu Ocean Heritage Act Sea Treaty, čije je predstavljanje najavljeno za 2027. godinu u grčkom Solunu.

Cilj inicijative je povezati državne institucije, gospodarstvo i organizacije koje se bave zaštitom okoliša u sustav koji bi omogućio dugoročno i mjerljivo uklanjanje otpada iz mora.

Curavić je tijekom govora zahvalio i brojnim međunarodnim osobama koje su, prema njegovim riječima, podupirale njegov rad, među kojima su knez Albert II. od Monaka, britanski kralj Charles III., jordanski kralj Abdulah II., bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i Bernie Ecclestone.

Posebno je istaknuo i doprinos dr. Taleba Rifaija, bivšeg glavnog tajnika Svjetske turističke organizacije, međunarodnom povezivanju i razvoju programa.

Krapanj kao početak međunarodnog projekta

Događaj je organizirao OACM u suradnji s organizacijom World Tourism Network, a dio je međunarodnog programa White Flag.

Prema najavama organizatora, od 2026. do 2030. godine planirano je 20 akcija podvodnog čišćenja i pokušaja postavljanja svjetskih rekorda na različitim kontinentima.

Posebno je zanimljiva i najavljena suradnja Krapnja s grčkim otokom Kalimnosom, koji također ima dugu tradiciju spužvarstva. Na taj bi se način povezala dva otočna mjesta čiji su stanovnici generacijama živjeli od mora.

Curavić je svoje obraćanje zaključio mišlju koju je pripisao poznatom istraživaču mora Jacquesu-Yvesu Cousteauu:

„Ljudi štite ono što vole.”

Potom je dodao: „Sada idem nastaviti čistiti plastiku sa svojeg otoka.”

Konačno trajanje zarona i količina prikupljenog otpada bit će poznati nakon potvrde organizatora, dok eventualno priznanje Guinnessova rekorda podliježe službenoj provjeri.

A zahvaljujući Šimi Strikomanu, ovaj će događaj ostati zabilježen i na 1003. Milenijskoj fotografiji, koja je još jednom spojila ljude, tradiciju i poruku namijenjenu mnogo široj publici od one okupljene na krapanjskoj rivi.

Foto: Šime Strikoman / 1003. Milenijska fotografija, Krapanj, 17. listopada 2026.