Katolička crkva 18. kolovoza slavi spomendan svete Jelene Križarice, majke cara Konstantina Velikog i velike štovateljice Kristova križa. Sveta Jelena poznata je po tome što je 14. rujna 320. godine, prema predaji, na Kalvariji pronašla Isusov križ. Na tom je mjestu car Konstantin dao sagraditi veliku dvostruku baziliku u kojoj je bio pohranjen veliki dio Kristova križa.

Naša je župa posebno povezana s ovom svetom ženom jer se u Vodicama slavi otajstvo sv. Križa i blagdan Našašća sv. Križa, koji su stari Vodičani izabrali kao zaštitnički blagdan. Zanimljivo je da ga stariji puk i danas naziva jednostavno – "sveta Jelina", naglašavajući upravo svetu Jelenu Križaricu.

Povijest bilježi da je 614. godine perzijski car Chosran Abharwez osvojio Jeruzalem i odnio Kristov križ, a da ga je car Heraklije 628. godine ponovno vratio nakon pobjede u bitci. Upravo se na tom događaju temelji blagdan Našašća sv. Križa, kojeg Vodičani osobito časte.

Život svete Jelene

Sveta Jelena rođena je u skromnoj obitelji u Bitiniji, a u mladosti je služila u gostionici. Ljepotom je osvojila mladog rimskog časnika Konstancija Klora, s kojim se udala i dobila sina Konstantina. Kada je Konstancije zbog političkih razloga napustio Jelenu, ona je utjehu pronašla u vjeri u Krista.

Nakon što je njezin sin Konstantin proglašen carem, Jelena dolazi na dvor gdje živi pobožno i posvećuje se karitativnom djelovanju. Upravo na njezin poticaj podignute su brojne bazilike, a u starijoj dobi hodočastila je u Svetu zemlju, gdje je pronađen Kristov križ.

Umrla je u visokoj starosti 18. kolovoza 330. godine, a Crkva je se do danas sjeća kao svetice i uzora majke, hodočasnice i žene koja je svoj život posvetila vjeri.