Potaknuti činjenicom da je upravo ovu skupinu najteže privući u knjižnicu, odlučili smo na terenu provjeriti kakve su njihove čitateljske navike te kakav je odnos prema knjigama.

Anketa je pokazala široku raznolikost stavova – od strastvenih čitatelja koji knjigu uvijek nose sa sobom, do onih koji otvoreno priznaju da čitanje jednostavno nije dio njihove svakodnevice.

Prvi sugovornik otkrio je da je nedavno pročitao knjigu „Dobar dan tugo“, koju rado preporučuje jer je, kako kaže, jednostavna, životna i „pročita se u dva dana“.
Drugi ispitanik, koji ne čita knjige, kazao je da prati dnevni tisak, najviše sport, dodajući kako bi mladima svakako preporučio čitanje. Istaknuo je i zanimljivu misao: „Moja žena čita toga jako puno i mislim da je to jako dobro, utječe na nju i naravno da je smiruje.“

Neki sugovornici priznali su kako bi voljeli više čitati, ali ne uspijevaju izgraditi naviku. Jedan od njih se prisjetio zadnje pročitane knjige – „Sto godina samoće“ – te priznao: „Tek kad pročitaš nešto tako lijepo, bude ti žao što nisi stvorio naviku čitanja.“

Drugi su pak preporučili naslove kao što je „Dječak sa Sutle“, dok dio muškaraca otvoreno kaže da ne čita – zbog nedostatka vremena, jer sve informacije traže online ili jer im čitanje jednostavno nije važno.

Posebno zanimljiv odgovor dao je Grgo Birin, koji se opisao kao strastveni čitatelj:
„Kad god imam slobodnog vremena, uvijek nešto čitam. To mi se isplatilo na HRT kvizovima, konkretno u Potjeri i Superpotjeri.“
Najviše voli krimiće, osobito Vincea Flynna i Leeja Childa, a čita i časopise poput Historyja, National Geographica i Meridijana. Dodao je i savjet drugima: „Čitajte, tko zna kad će vam se isplatiti u životu.“

Na kraju ankete, ravnateljica Gradske knjižnice Vodice Martina objasnila je što pokazuju statistike. Prema analizama, u knjižnicama, ali i u kupnji knjiga, prevladavaju žene – čak oko 70 posto korisnika. Muškarci čitaju rjeđe, a kad čitaju, najčešće biraju stručne ili praktične knjige povezane s poslom, dok beletristiku čitaju znatno manje.

Ravnateljica je istaknula i važan društveni aspekt:
„Pozitivni čitateljski uzori imaju veliki utjecaj na djecu. Djevojčice i dječaci najčešće se ugledaju upravo na očeve, djedove i muške učitelje. Zato se nadamo da ćemo potaknuti barem mali porast čitanja među odraslim muškarcima.“