U prvom istupu, kroz zastupničko pitanje, upozorila je na stanje projekata koji se već provode u okviru Integralnog teritorijalnog programa za razvoj otoka, ali i na činjenicu da se dio projekata nalazi u fazi pripreme i apliciranja, bez trenutačno osiguranih sredstava. Naglasila je kako su tri projekta s područja Šibensko-kninske županije već u provedbi, dok se za dodatna četiri projekta tek očekuje odluka o financiranju, iako su u njih već uloženi vrijeme, znanje i novac.

Naime, u okviru Integralnog teritorijalnog programa za razvoj otoka trenutačno su u realizaciji tri projekta s područja Šibensko-kninske županije. Riječ je o projektu razvoja vatrogastva na otocima Kapriju, Zlarinu i Žirju na području Grada Šibenika, zatim o projektu „Putevima zajedništva Prvić Luka i Prvić Šepurina“ Grada Vodica te o projektu „Amphorarium“ Općine Murter-Kornati.

Istodobno, četiri projekta nalaze se u fazi pripreme i apliciranja te za njih još nisu osigurana sredstva. Među njima su projekt razvoja društvenog i poduzetničkog života na šibenskim otocima Krapnju, Kapriju i Žirju, projekt Centra za održivi razvoj otočne zajednice na otoku Prviću koji priprema Grad Vodice, projekt „Putevima tišnjanske i jezerske prošlosti“ Općine Tisno te projekt interpretacijskog parka na Otoku magaraca, nositelja Općine Tribunj.

Zastupnica je tom prilikom apelirala da se, ukoliko u postojećoj financijskoj omotnici ne bude dovoljno sredstava, razmotri mogućnost financiranja iz nacionalnih izvora ili iz sljedeće europske financijske perspektive, kako bi se spriječilo da kvalitetno pripremljeni projekti ostanu nerealizirani.

Na njezino pitanje odgovorila je ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Miguš Žigman, istaknuvši kako je cilj Ministarstva dovršiti sve već ugovorene projekte u predviđenim rokovima te nastaviti s ulaganjima u razvoj otoka. Naglasila je i dosadašnja značajna ulaganja u otočnu infrastrukturu, posebno u lučku infrastrukturu, poručivši da postoji namjera nastavka takvih ulaganja i u budućim razdobljima.

U drugom istupu, tijekom pojedinačne rasprave o Zakonu o otocima, Branka Juričev-Martinčev dodatno je naglasila da odgovornost za kvalitetu života na otocima ne može biti isključivo na državi. Istaknula je kako važnu ulogu imaju i jedinice lokalne i regionalne samouprave, koje kroz vlastite mjere mogu poticati poduzetništvo, zapošljavanje i ostanak stanovništva na otocima tijekom cijele godine.

Posebno je istaknula da novi Zakon o otocima ne ukida nijednu postojeću mjeru, već ih proširuje i nadograđuje. Kao ključne novosti navela je povećanje sufinanciranja prijevoza vode za otočne gospodarske subjekte s 50 na 100 posto, mogućnost financiranja prijevoza vode u kriznim situacijama poput dugotrajnih suša, te nove mjere vezane uz vodoopskrbu, ekološko zbrinjavanje otpadnih voda, poticanje otočnih proizvoda, razvoj civilnog društva, zelenu i energetsku tranziciju te unapređenje prometne povezanosti.